Valentin Inzko boravio je u EU parlamentu. Ne znamo još zašto. Možda se i on iselio iz BIH a nitko nam to nije kazao. Ako je tako, proces iseljavanja iz BIH ima i svojih pozitivnih primjera. Barem bi to bio jedan primjer. Zastupnica Željana Zovko postavila mu je pitanje, glede odugovlačenja donošenja Izbornog zakona. BIH naime još uvijek nema Izborni zakon pošto je Ustavni sud, vrhovna pravosudna institucija u zemlji (takvom ju je Sarajevo zvalo u doba 9.januara), nametnuti izborni zakon od strane Wolfghanga Petritscha ukinuo.
Rok donošenja novog Izbornog zakona ističe. Zemlja koja nema izborni zakon de facto ulazi u politički vakuum. Unitaristi i nacionalisti će tražiti da se izbori provode po dosadašnjem majorizacijskom izbornom zakonu koji pogoduje većinskom nacionalizmu u BIH
Federalisti iz FBIH i republikanci iz RS-a tražit će donošenje novog Izbornog zakona. Posljedično radi se o sukobu dva manja nacionalizma s velikim. S tim u vezi, u Sarajevu je jedan dio nacionalista krenuo u kolaboraciju sa radikalnim opcijama iz Srbije, kako bi iste privoljele republikance u Banja Luci da da u priči oko donošenja novog Izbornog zakona budu destruktivni.
Željana Zovko pitala je Valentina Inzka sljedeće:
Želim vas podsjetiti da je 2003-e reforma obrane BIH te uspostavljanje ministarstva obrane kao i sigurnosnih agencija, implementirana zahvaljući činjenici da je u BIH u Predsjedništvu sjedio legitimni hrvatski član Predsjedništva. Kao takav, legitiman, on je imao moć, provesti ovu krucijalnu reformu u BIH. (Nelegitiman član Predsjedništva BIH ne bi mogao ovu odluku provući kroz hrvatski pa tako niti državni dom naroda. Budući da za krucijalne izmjene strukture vlasti u BIH , koje potpisuje Predsjedništvo nužna je potpora pojedinog doma naroda pojedinom članu Predsjedništva. Ta odredba Ustava najbolje opisuje što je to član Predsjedništva.Ovo je lijep primjer što ujedno znači legitimitet člana Predsjedništva i koji je učinak tog legitmiteta na stabilnost vlasti u BIH)
U 2011-oj, Vlada Platforme, u Federaciji (protuustavna Vlada FBIH u čiju je koaliciju ušla marginalna proustaška HSP po volji tadašnjih prvaka SDP-a Lagumdžije, Komšića, Bajrovića i Suljagića) kreirana je zahvaljujući Vašoj odluci g. Inzko (Radi se o odluci da je 5 trećina od 17. Radi se o Vladi koja je Formirana upravo zahvaljujući srušenom Izbornom zakonu, koji je Ustavni sud, na čuđenje Inzka, oborio po apelaciji Bože Ljubića)
Smatrate li g. Inzko, da bi nedonošenjem Izbornog zakona, u 2018-oj izbornoj godini, BIH ušla u eksplozivnu političku situaciju, situaciju s daljnjom nestabilnošću, koja bi iziskivala Vaše novo djelovanje.
Želim reći, da se ovaj balans, tako nužan za stabilnost mora održati, i da , ukoliko želimo stabilnu BIH , moramo imati legitimne predstavnike u vlasti i pozivam Vas, da radite na tome da svi faktori u BIH postignu kompromis, oko donošenja ustavnog Izbornog zakona.