Glavno pitanje koje se nameće jeste je li došao kraj poretka koji poznajemo, objavio je Deutsche Welle uoči konferencije o sigurnosti koja će biti održana od 17. do 19. veljače u Munchenu.
Neke od teza koje se navode u radnim dokumentima Minhenske konferencije – kriza liberalne demokratije, teroristički napadi džihadističkih grupa, teritorijalne pretenzije na prostoru Pacifika i mogućnost SAD da prestanu biti faktor međunarodne sigurnosti, ukazuju na pesimizam i zabrinutost autora dokumenata, navodi Deutsche Welle.
Sve slabije spone
Šef Minhenske konferencije Wolfgang Ischinger u uvodu dokumenta piše kako je međunarodna sigurnost “u ovom trenutku fragilnija nego što je ikada bila od kraja Drugog svjetskog rata”. On piše o vjerojatnoći da se svijet nalazi pred “postzapadnim” razdobljem, što znači da postoji mogućnost da Zapad i liberalni poredak prestanu postojati.
Razloga za brigu, navodi Deutsche Welle, ima mnogo: sve slabija spona koja veže članice Europske unije, novi tokovi informacija, a tu je i izbor Donalda Truumpa za predsjednika SAD. Svjetskim analitičarima nije promaklo ni to da Trump u svom inauguracijskom govoru ni u jednom trenutku nije spomenuo riječi kao što su “demokracija”, “sloboda” ili “ljudska prava”. To ne sluti na dobro za liberalne vrijednosti u čitavom svijetu, smatraju autori radnog dokumenta Minhenske konferencije.
To misli i Ischinger, koji navodi kako protivnici otvorenog društva sve više jačaju i napreduju. Istovremeno, ljudi na Zapadu sve više gube povjerenje u svoj liberalni društveni model i njegove osnovne vrijednosti. Jedna od brojnih studija koja se citira u minhenskom dokumentu pokazuje da danas u sve više zemalja, među kojima su SAD, Njemačka i Španjolska, sve više ljudi vjeruje da je autoritativna vladavina bolje političko rješenje od demokracije, prenosi Deutsche Welle.
Pojava lažnih vijesti napravila je plodno tlo za to da interesne grupe ili obavještajne službe plasiraju informacije od značaja kako bi ometale ili usmjeravale događaje u željenom smjeru. U predizbornoj kampanji u SAD i tijekom sukoba Rusije i Ukrajine pokazalo se da određene grupe ili tajne službe pokušavaju utjecati na situaciju objavljujući samo one tajne podatke od kojih mogu imati koristi, stoji u tekstu Deutsche Wellea.
Zapad kao institucija više ne postoji
U radnim dokumentima za konferenciju navodi se da jedna od najvećih opasnosti leži u tome da građani još više izgube povjerenje u političare i medije. Tu nastaje začarani krug, jer vlade koje se smatraju demokratskim ne mogu uspostaviti nekakvu državnu službu koja bi kontrolirala što je istina, što dalje znači da ne mogu zabraniti lažne ili netočne vijesti, a da prvenstveno ne napuste vlastito načelo liberalnosti, piše Deutsche Welle.
Prijetnje otvorenom društvu ne nastaju samo unutar društva, iz informacija i nezadovoljstva razvoja vlastite zajednice, već se prelijevaju i iz stranih sukoba, kao što je građanski rat u Siriji. Ujedinjene nacije procjenjuju da je od 2011. godine preko 300.000 ljudi izgubilo život, a da se preko pola stanovnika Sirije nalazi u izbjeglištvu, navodi se u analizi.
Prosvjed dijela Sirijaca protiv vlastodršca Asada već odavno je prerastao u međunarodni sukob, piše u radnom dokumentu. Ali dok se sve više sila i zemalja iz regije i izvan njega upliće u zbivanja u Siriji, Zapad uglavnom ne radi ništa. Već tu se može naslutiti da Zapad kao institucija više ne postoji, piše u tekstu.
Kada je konkretno riječ o terorizmu, najveća opasnost i dalje je samoproglašena Islamska država. Njene pristalice su i u dijelovima zapadnog svijeta, a neki teroristički napadi u Europi nose njihov potpis. Ali zemlje Europe na različite načine reagiraju na taj izazov: Francuska je proglasila izvanredno stanje, Njemačka provodi istragu i racije kod osoba i institucija koje bi mogle biti povezane s Islamskom državom, a neke zemlje u kojima postoji vjerojatnoća da u njima ima sljedbenika Islamske države čine još manje.
Izazovi za kraj
Dio rješenja leži u tome da Europska unija učvrsti svoju suradnju u borbi protiv terorizma i osnaži vlastite snage koje bi mogle reagirati, kako bi europske zemlje bile u stanju suprotstaviti se džihadističkom izazovu, koji će vjerojatno potrajati duže vrijeme, navodi se u radnom dokumentu.
Ovogodišnji Minhenski izveštaj o sigurnosti na devedesetak stranica sumira kratak pregled gorućih problema svjetske politike. Autori govore o izazovima koji bi lako mogli značiti kraj svjetskom poretku kakav se uspostavio nakon kraja Drugog svjetskog rata. Oni pritom ne ukazuju samo na klimanje starih saveza i sukobe u koje su umiješani međunarodni faktori, već i na razvoj unutar država i to prije svega onih demokratskih, može se pročitati u tekstu.
Radni dokument Minhenske konferencije nije napisan kako bi ponudio odgovore. Njegov smisao je u tome da bude osnova za rasprave na konferenciji kako bi se eventualno pronašli zajednički odgovori, pritom je važno razgovarati, čak i ako se zajednički jezik ne nađe, podsjeća Ischinger.
”Nadam se da ćemo svi da razgovaramo potpuno otvoreno i da ćemo iskreno iskazati i svoje razlike u mišljenjima o zajedničkim interesima i vrijednostima”, rekao je.
wpDiscuz