Politički akteri do 17. lipnja trebali bi odgovoriti na četiri pitanja, o opozivu predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića, o opozivu prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, o raspuštanju Hrvatskog sabora i o preslagivanju. Odgovori na ta pitanja odvest će nas do novih izbora, nove Vlade pod vodstvom HDZ-a ili aktualne Vlade kroz dogovor HDZ-a i Mosta.
Većina stranaka i zastupnika se manje ili više jasno očitovala o svemu, a iz toga kako su se ili se nisu izjasnili, može ih se pozicionirati. Očigledno je da HDZ i njihovi sadašnji i mogući budući partneri nisu za nove izbore jer zbog aktualne krize strahuju od izglednog povratka Zorana Milanovića na vlast. Stoga, inicijativa Hrvatskih laburista za raspuštanjem Hrvatskog sabora, zasad nema šanse. Za takvo rješenje krize zasad su 62 oporbena zastupnika, a osim njih među onima koji bi radije nove izbore nego preslagivanje po HDZ-ovim uvjetima još su dva zastupnika HDSSB-a i 12 Mosta. Ali, dok god Most vidi mogućnost nastavka rada aktualne Vlade, neće biti za raspuštanje Sabora, tim više što HDZ-ov šef Sabora odlučuje kad će se o tomu glasovati.
82 za opoziv Karamarka
Za opoziv Oreškovića izričito ili pod određenim uvjetima poznat je stav 73 zastupnika, 13 ih je protiv, četiri se nisu izjasnili (HSLS i HDSSB). Ocijene li da bi HDZ imao šansu presložiti Vladu, 61 preostali zastupnik oporbe – koliko god žele što prije izbore – mogao bi zbog taktičkih razloga glasovati i protiv opoziva Oreškovića, čime bi isprovocirali i glasovanje o izbacivanju Karamarka iz Vlade.
Za njegov opoziv već se izjasnilo 82 zastupnika (Hrvatska raste, Živi zid, Petrina, Most, HDSSB, Hrid i pet manjinskih), što je poruka i HDZ-u o neutemeljenosti optužbi o ucjeni HDZ-a. S tim da je i Darinko Kosorveć rekao da afera Karamarko “svakako šteti” Vladi. Ipak, taktiziranje oporbe s nepodržavanjem zahtjeva HDZ-a o opozivu Oreškovića, bio bi preveliki rizik. Jer, pitanje svih pitanja, kako za taktiku oporbe, ali još više za HDZ i njihove potencijalne buduće partnere jest, ima li HDZ uopće šanse sklepati novu Vladu bez Mosta.
Politička papazjanija
Struktura takve vlasti bila bi puno složenija, krhkija pa onda i nefunkcionalnija (ako je to moguće) i od bilo kakve “popravljene” aktualne Vlade, čak i kad bi HDZ uspio pomiriti i zadovoljiti interese svih koji bi ušli u takvu vladu. Za preslagivanje izričito, uvjetno ili potencijalno ima 75 zastupnika, s tim da je neupitno 49 HDZ-ovih, dok uz preostalih 26 stoje upitnici. Većina u Saboru, njih 76, izjasnilo se izričito protiv preslagivanja.
Znači, čak i ako HDZ zadovolji i pomiri sve uvjete u toj političkoj papazjaniji, morali bi pridobiti barem još jednog zastupnika iz tabora onih koji su odlučno rekli ne preslagivanju. Svaki odustanak “uvjetnih” samo bi pojačao njihova nadanja u krhku moralnu strukturu Mosta. Ali, nakon istupa Bože Petrova i jučerašnje poruke mostovaca u Saboru “Obraz nema cijenu”, ta su očekivanja još naivnija te samo pojačavaju Mostove poruke o moralu, nepokolebljivosti i zajedništvu. Neuspjeh preslagivanja HDZ i desnu opciju gura u izgledni izborni poraz.
U strahu od srljanja u propast, HDZ može odustati od zahtjeva za opozivom Oreškovića sve do 17. lipnja kad istječe rok za izglasavanje povjerenja Karamarku, jer glasovanje o povjerenju premijeru po logici HDZ-a mora biti prije. Odluka Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koje o Karamarku odlučuje u srijedu, mogla bi dramatično promijeniti strategiju HDZ-a.
wpDiscuz