15: 05 Na Bleiburškom polju održana je središnja komemoracija u povodu obilježavanja 71. godišnjice bleiburške tragedije i tragedije Križnoga puta, javlja Hrvatski Medijski Servis.
U 12 sati počela je misa koju je služio banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica.
-Molim vas, ne dopustimo da razbacane i nesahranjene kosti desetine tisuća naših sunarodnjaka i članova naše crkve i dalje ne nađu svoj pokoj kao što se to s njima događalo prošlih sedam desetljeća, poglavito zbog zabrane prezira ili nemara dosadašnjih službenih političkih državnih predstavnika država u kojima smo živjeli ili danas živimo. Učinimo svi zajedno djelo milosrđa, u ovoj godini milosrđa. Pokopajmo konačno naše mrtve, oni to od nas već odavno očekuju, rekao.
Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijedi, kako prenosi HRT, predvodio je Idriz ef. Bešić, Medžlis islamske zajednice Gunja.
Ante Kutleša, glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda, pozdravio je sve nazočne te zahvalio Hrvatskom saboru na ponovnom pokroviteljstvu nad obilježavanjem bleiburške tragedije. Poštovanje pred prošlošću i odgovornost pred budućnošću daju životu pravi smjer, rekao je među ostalim.
Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto rekla je da je Bleiburg jedan od simbola stradanja hrvatskog naroda, jedan od najgorih zločina nakon 2. svjetskog rata. Ništa ne može vratiti živote mučenih i ubijenih, ali možemo i moramo utvrditi nedvosmislenu istinu, kako se ovaj zločin ne bi zaboravio. Došli smo odati pijetet svim stradalima.
Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora, istaknuo je da je Sabor nakon dugih 15 godina napokon pokrovitelj Bleiburga. Izražavamo sućut tisućama žrtava komunizma i ovdje, i po čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Ovo mjesto simbolizira sva ta stratišta, slično kao Jasenovac koji simbolizira sva ustaška stratišta. Pobjeda nakon 2. svjetskog rata žestoko je okaljana događajima na Bleiburgu. Komunistički zločini nad Hrvatima nikada nisu procesuirani niti kažnjeni. To nas razlikuje od mnogih drugih europskih zemalja. Pomirbe ne može biti bez istine, a u Hrvatskoj je istina desetljećima skrivana. Čak i danas se pokušavaju relativizirati zločini s jedne strane, a zločin i zločinci nemaju strane. Treba jasno reći da mi nismo na ovo polje nismo došli izraziti žaljenje za NDH ili opravdavati ustaške zločine, već isključivo iskazati duboki pijetet prema žrtvama komunističkih zločina. Ti su zločini samo unijeli dodatni razdor. Povijest ne smijemo zaboraviti, ali moramo učiti da nepravda i mržnja nikada nikome ništa dobro nisu učinili. Prekinimo s podjelama i živimo za budućnost naše djece u miru, slobodi i demokraciji, istaknuo je.
Komemoraciju na Bleiburgu organizira Počasni bleiburški vod, a pokrovitelj je od ove godine ponovno Hrvatski sabor. Supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a suorganizator Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH.
Izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade, predvođena predsjednikom Hrvatskog sabora Željko Reinerom i prvim potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom, položila su vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća u Teznom. Potom je održana molitva i polaganje vijenaca kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora.
Zajednički vijenac predsjednice Republike, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH na groblju Dobrova te uz spomenik na Bleiburškom polju položili su akademik Željko Reiner, Tomislav Karamarko, i izaslanica predsjednice Republike, predsjednica Udruge Hrvatski križni put Bruna Esih, objavila je Vlada na svom Twitter profilu.
A predsjednik Vlade Tihomir Orešković posjetio je jučer Tezno i Bleiburško polje. Zapalio je svijeće u spomen na žrtve i poručio da svaka od njih zaslužuje poštovanje.
Istaknuo je i kako je tragično da se većini žrtava te velike tragedije ni 70 godina nakon Drugog svjetskog rata ne zna posljednje počivalište.
Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje hrvatskih vojnika i civila koji su se na kraju Drugog svjetskog rata, u svibnju 1945., htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima poznatima kao Križni putovi. Točan broj stradalih Hrvata, vojnika i civila na Bleiburgu i Križnim putevima, još uvijek nije utvrđen, a dosadašnja istraživanja ukazuju da ih je ubijeno najmanje 50.000.
Na prostor gdje je održana komemoracija zabranjen je ulaz onima koji su nosili neprimjerena obilježja, no takvih niti nije bilo mnogo jer, kako doznajemo, tek nekolicini posjetitelja zabranjen je ulaz zbog toga jer su nosili ustaška obilježja.
Ipak, moglo se primjetiti nekoliko hrvatskih zastava s natpisom ‘Za dom spremni’.
wpDiscuz