Uragan Sandy: Kraj svijeta ili kraj ozbiljnog novinarstva?

“Ovo je oluja iz pakla, mogla bi izbrisati ljude s lica Zemlje”, “Oluja svih oluja sve bliže New Yorku: Ovo je najgori uragan u posljednjih 50 godina! Snažni vjetrovi, kiša i snijeg trajat će danima?”, “Večernjakova novinarka u New Yorku: Čekamo ‘sudnji dan'”…samo su neki od naslova s kojima vodeći hrvatski elektronski mediji završavaju radni ponedjeljak.

Možda nijedna meteorološka pojava u svjetskoj povijesti nije izazvala toliku medijsku histeriju kao uragan Sandy koji je u noći na utorak s Atlantskog oceana ušao nad kopno SAD-a kao uragan prve kategorije. Spomenuta histerija nije zahvatila samo američke medije, već i svjetske, pa i hrvatske koji vijest u uraganu Sandy stavljaju na prvo mjesto.

Nedvojbeno, radi se iznimno jakom i opasnom sustavu, no mnogi se već pitaju jesu li fraze “nikad viđeno”, “smak svijeta”, “ultimativno uništenje” i slično u svrhu informiranja ili senzacionalizma koji ima potencijala ozbiljno uzdrmati meteorologiju kao znanost. Ovaj uragan, iako nije ni blizu najjači ove godine, vrlo vjerojatno će odnijeti najviše ljudskih života, napraviti najveću materijalnu štetu do sada i napraviti do sada neviđene probleme na dijelu istočne obale SAD-a, no isforsirani novinski naslovi mogu samo umanjiti ozbiljnost cijele situacije! .

Što je to uragan i kako nastaje?

Prije nego liste upustimo u analizu samog uragana Sandy, našim ćemo čitateljima objasniti što su to uragani i kako nastaju.

Uragani i tropske oluje nastaju nad toplim tropskim morima i može se definirati kao olujni sustav koje karakterizira niski tlak u središtu te olujno vrijeme oko njega koje uzrokuje iznimno jake vjetrove i obilnu kišu. Za razliku od ciklona u umjerenim zemljopisnim širinama, kakve primjerice svako malo “posjećuju” Europu, pa tako i Hrvatsku, za tropske sustave (tropske oluje i uragane) karakteristično je da je u bilo kojem sloju troposfere centar sustava uvijek topliji od zraka koji ga okružuje, tzv. “topla jezgra”.

Pridjev “tropski” označava geografsko podrijetlo ovih sustava, jer se najčešće stvaraju u tropskim krajevima Zemlje, ali i njihovo nastajanje u tropskoj zračnoj masi. “Ciklon” označava karakteristiku sustava da se zrak oko centra okreće obrnuto od kazaljke na satu na sjevernoj Polutci, a na južnoj u smjeru kazaljke na satu. Ovisno u kojem dijelu svijeta se stvore imaju različita imena (uragan – nad Atlantikom, tajfun – nad Tihim oceanom ili ciklon – nad Indijskom oceanom). Tropski sustavi, osim jakih vjetrova i obilnih oborina, uzrokuju i visoke valove, nevrijeme i tornada. Njihova jačina ovisi o putanji preko mora, što je površina mora toplija to je sustav jači. Oni najčešće ne mogu nastati ako temperature mora nije barem 26,5°C i to minimalno 50 metara ispod površine. Ulaskom nad kopnom tropski sustavi naglo slabe jer im je toplina mora i oceana jedino “gorivo”. Zbog toga su otočna i obalna područja uvijek znatno izloženija nego mjesta podalje od obale.

Faze nastanka uragana

Tropska depresija

Tri su faze nastanka uragana. Prvo se javi tropska depresija. To je organiziran sustav oblaka i grmljavinskih oluja s prizemnom cirkulacijom i prosječnom brzino vjetra do 63km/h. Sustav nema oko u svom središtu i nema uobičajenu spiralnu građu više snažnih oluja. Radi se o sustavu niskog tlaka zraka.

Tropska oluja

Tropska oluja je organiziran sustav grmljavinskih oluja s definiranom prizemnom cirkulacijom i prosječnom brzinom vjetra od 63km/h do 119km/h. Počinje se javljati karakterističan izgled iako se oko u pravilu ne pojavi. Vlada SAD-a prava imenuje pojavu svake tropske oluje nad Atlantikom.

Uragan / Tajfun / Ciklon

Uragan je sustav u kojem prosječna brzina vjetra nije ispod 119km/h. Ovakvi sustavi najčešće u svom središtu formiraju oko – područje relativne tišine i vedrine gdje je tlak i najniži. Oko uragana je na satelitskoj snimci vidljivo kao malo, kružno područje vedrine u središtu sustava. Oko njega su razvijeni snažni “zidovi” oblaka, a područje je široko od 16 do 80 kilometara i tu su najjače oluje i najjači vjetrovi. Najveća procijenjena brzina ovih sustava procijenjena je na 314km/h. Sami uragani dijele se u pet kategorija. Od najslabije prve do najjače pete. Uragani prve kategorije imaju 10-minutni prosjek vjetra od 119 do 152km/h, druge od 154 do 176km/h, treće od 178 do 209km/h, četvrte od 211 do 250km/h, a pete iznad 250km/h.

Od ponoći bivši uragan

Uragan Sandy je do ponoći bio uragan prve, najslabije kategorije na ljestvici uragana. Iza ponoći uragan je oslabio na status tropske oluje. Ipak, Sandy je površinom ekstremno velik sustav. Vjetrovi jačine tropske oluje (veće od 63 km/h) pušu u krugu radijusa 835 kilometara od centra, a vjetrovi uraganske jačine pušu u krugu radijusa 280 kilometara od centra. Područje oceana s valovima visine do 3,6 metara ima promjer od oko 1600 kilometara. Od 1988. godine, od kada se na Atlantiku vode podaci o veličini tropskih oluja i uragana na Atlantiku, samo je suptropska oluja Olga iz 2001. imala područje s većim radijusom vjetrova jačine tropske oluje. Tlak u središtu uragana je ekstremno nizak i iznosi 940hpa. Sandy se kreće prema sjeveroistoku brzinom od 22 km/h u oko ponoći po našem vremenu ušla je s Atlantskog oceana nad kopno SAD-a u neposrednoj blizini južnog New Jerseya, kod Avalona. Uragan je udari o kopnom s vjetrovima brzine oko 150km/h s jačim udarima. Sandy će vrlo brzo prestati biti uragan i postat će “obična” ciklona, samim tim, snaga će mu brzo slabjeti nakon što nekoliko kilometar uđe nad kopno.

Svaki uragan s dolaskom nad kopno sa sobom nosi opasnu plimu koja je već u ponedjeljak navečer uzrokovala urušavanje nekih dijelova obale na istoku SAD-a. Plima uzrokovana uraganom i vrlo visoki valovi ovog puta se poklapaju s vrhuncem lunarne plime što je znatno otežalo uvjete uz obalu.

Sve opisanu je donijelo, i dalje donosi velike probleme i životnu opasnost za mnoge stanovnike u pogođenim područjima SAD-a. Gubitci ljudskih života su, nažalost, kod ovakvih prirodnih katastrofa gotovo neminovni, a tu su i materijalne štete izražene u desecima milijardi dolara.

“Legendarna” Katrina

No radi li se zaista o “oluji svih oluja”, u najjačem uraganu koji je pogodio u Ameriku? Naravno da ne! Prisjetimo se samo 24. kolovoza 2005. godine, dana kada je uragan Katrina pogodio jug SAD-a. Katrina je bila uragan najjače, pete kategorije, a na New Orleans udarila je vjetrovima brzine do 250km/h što znači da je bila uragan četvrte kategorije. Dakle Katrina je imala oko 100km/h jače vjetrove od uragana Sandy! Katrina je samo jedan od nekoliko desetaka uragana koji su pogodili Ameriku zadnjih pedeset godina koji su bili jači od Sandyja. Istini za volju, svakom novom godinom svjetska gospodarstva postaju sve ovisnija o stabilnoj isporuci električne energije tako da nestanci iste, uvjetovani velikim prirodnim katstrofama, svake godine stvaraju sve veće gospodarske gubitke. Lako se može dogoditi da će Sandy postati uragan zapamćen po najvećoj šteti načinjenoj američkom gospodarstvu u znanoj povijesti!

Među brojnim činjenicama koji su uz Sandy u hrvatskim medijima prikazani kao senzacija stoji i ova rečenica:

“Prognostičari tvrde da bi oluja na pojedinim područjima mogla donijeti i do 30 litara kiše, ali i potencijalno smrtonosni plimni val duž većeg dijela obale. ”

Za usporedbu, samo je u Rijeci zadnja 3 dana palo više od 200, a na Platku više od 300 litara kiše po metru kvadratnome. Deset puta više nego je napisano da će pasti u nekim dijelovima Amerike. U ovom slučaju vjerojatno se radi o novinarskoj grešci jer je količina kiše od 30 litara gotovo zanemariva kad govorimo u uraganima.

2 tajfuna 5. kategorije u Hrvatskoj prošla – nezamjećeno!

Ove godine javilo se najmanje dvadesetak jačih sustava od uragana Sandy diljem svijeta! Svi zajedno dobili su vjerojatno stotinu medijskog prostora kojeg je dobio već bivši uragan Sandy. U svijetu su se ove godine dogodila čak 2 uragana najjače, pete kategorije, dakle 2 olujna sustava u kojem su prosječni vjetrovi puhali brzinom većom od 250km/h! Kako su se javili nad azijskim dijelom Tihog oceana, radilo se o tajfunima Sanba koji je najjači bio 13. rujna ove godine, te Jelawat koji je svoj vrhunac doživio 25. rujna ove godine. I jedan i drugi sustav prošao je gotovo nezamijećeno u hrvatskim medijima.

Bivši uragan Sandy ipak je prošao područjem koje je znatno (čak i neusporedivo) gušće naseljen od područja prolaska spomenutih super-tajfuna, no novinski naslovi koji su ga doslovno uspoređivali sa scenarijima “smaka svijeta” mogu ozbiljno ugroziti povjerenje javnosti u meteorološka upozorenja čije pravodobno prihvaćanje često znači zaštita ljudskih života i imovine.