Države Zapadnog Balkana nemaju alternativu Europskoj uniji, istaknuo je Borut Pahor, predsjednik Republike Slovenije.
Rekao je kako nije njegova stvar odlučivati oko toga, ali tako vidi i političku volju svih država i naroda da vide u uključivanju u europski prostor svoju gospodarsku i političku perspektivu.
Što se NATO-a tiče, naglasio je Pahor, “postoji neka zadrška u Beogradu, a čini mu se, i neke zadrške u BiH”.
Početkom ovog tjedna Sloveniju je posjetilo tročlano Predsjedništvo BiH. Prema riječima slovenskog predsjednika razgovaralo se o koracima koje BiH pravi u posljednje vrijeme, kako bi ispunila očekivanja EU i omogućila si zalet u europskoj perspektivi, kao i o zajedničkoj izjavi političkih lidera o bh. opredijeljenosti za Europsku uniju, koju je podržalo i Predsjedništvo BiH.
“Ta deklaracija (izjava) je korisna, ali nije dovoljna. Slovenija ili neformalni Brdo proces su pripomogli u tome da proces krene brže. Mi smo koliko-toliko učinili, ali to mora biti želja same BiH. Svi koji smo u tom procesu, spremni smo surađivati i pomagati kako bi bio taj proces transformacije ili harmonizacije BiH s EU bio uspješniji. Važi jednako za približivanje NATO-u, i za druge države u regiji. Ukratko, Slovenija je, kao što znate, država koja se posljednjih godina počela intenzivnije baviti pitanjima Zapadnog Balkana. Ne zbog nekog pokroviteljskog odnosa. Mi imamo neka iskustva, imamo iskustva s ulaskom u EU i NATO, s tegobama i prilikama, poznajemo taj prostor i čini nam se da je pravilno da pomažemo našim prijateljima, ako to žele, da bi i oni uspjeli”, rekao je Pahor u intervjuu za Anadoliju.
Kako je kazao, mir i sigurnost Zapadnog Balkana važni su za cijeli europski prostor. Slovenski predsjednik obećava da će Slovenija nastaviti pomagati BiH, ali i svim državama Zapadnog Balkana u procesu ka EU.
“Mislim, iz osobnog iskustva: ja sam bio u vrijeme približavanja i ulaska predsjednik parlamenta, onda predsjednik vlade. Moje iskustvo u tom procesu je da su reforme koje radi država najprije u njenu korist (ne zbog Bruxsellesa), to je prva stvar. Druga stvar je da su reforme teške, da su nepopularne, ali ih je potrebno izvoditi, inače, nećete moći harmonizirati vašu politiku, ekonomiju, socijalu s onom u EU. Zato bi ulazak u EU, bez te harmonizacije, jako štetio vašim interesima. Dakle, u vašem interesu je, s vidika nacionalnog i s vidika vašeg europskog interesa, da se što bolje harmoniziratete s ostalim državama u EU”, smatra Pahor.
Bosnu i Hercegovinu je potrebno organizirati kao funkcionalnu državu, a za to su, navodi predsjednik Pahor, potrebne reforme u BiH, uključujući i ustavne.
“Ja mislim, ali nikako da bih želio zalaziti u bilo kakve domaće stvari BiH, da države koje su manje komplicirane od BiH teže većoj funkcionalnosti. Zato se povezuju u EU i prenose dio suverenosti na zajedničke organe. U tom smislu mi se čini kako je evidentno kako ustavne promjene u BiH nisu potrebne samo zbog uvažavanja prava “za sve jednako”, nego pogotovo zbog veće funkcionalnosti države. Komplicirana država poput BiH jako teško izvodi potrebne procese svoje modernizacije. To je najprije stvar ljudi u BiH i njihovog političkog vodstva”, zaključio je predsjednik Slovenije.
On je naglasio kako je međunarodna zajednica sudjelovala u pripremi i provođenju Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH te da je “sada na neki način odgovorna da BiH ide naprijed”.
“Ne može sada međunarodna zajednica reći: BiH se nas ne tiče. Zato Slovenija pozdravlja njemačko-britansku inicijativu i odziv Bruxsellesa, nadamo se da će sada u BiH doći do, to sam rekao svojim prijateljima, članovima Predsjedništva, oblikovanja vlade, ustvari do neke strategije reformi, ne samo ustavnih nego i reformi na području: ekonomije, socijale i drugih. Te reforme će BiH približiti EU. To će biti jako teška zadaća. Slovenija je tu sa svojim dobrim i lošim iskustvima, da ih BiH ne bi ponavljala. Slovenija je spremna dati sve svoje eksperte”, istaknuo je između ostalog Pahor.
wpDiscuz