Uspostavi li Dodik novu Vladu ima tri ruke u državnom Domu naroda. To znači da će kontrolirati potrebnu natpolovičnu većinu srpskog kluba.
Pet stranaka koje su u nedjelju potpisale sporazum imaju matematički i ‘programski’ dogovor koji bi trebao voditi uspostavi državne vlasti.
Funkcioniranje vlasti
No, imaju ozbiljne deficite oko funkcioniranja te vlasti ako dođe do, po njih, neočekivanog raspleta u Republici Srpskoj i da SNSD i Milorad Dodik uspostave entitetsku vladu. To će biti izvjesno već sljedećih dana kada započnu prve priprema za kolegij i sazivanje Narodne skupštine RS-a. Prema očekivanjima, vlast u RS-u trebala bi se uspostaviti najdalje do kraja mjeseca, a moguće već 25. ili 26. studenog. U Banjoj Luci će danas biti održan konzultativni sastanak predstavnika stranaka/koalicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske u vezi s pripremom prve sjednice parlamenta Srpske. Uspostavi li Dodik novu Vladu, što je sad izvjesnije nego da će to napraviti oporbeni blok, budući da koalicija SNSD-DNS i SP ne najavljuju promjenu dresova, onda će ova koalicija imati i tri ruke u državnom Domu naroda, objavio je Vecernji.ba. To znači da će kontrolirati potrebnu natpolovičnu većinu srpskog kluba koja iznosi kao i kod druga dva naroda. Ta situacija, međutim, ne bi spriječila da se Dodika i njegov SNSD izbaci iz Vijeća ministara, agencija, uprava, službi, ali bi definitivno do kraja otežalo, odnosno gotovo učinilo nemogućim funkcioniranje vlasti.
Potrebna većina
Naime, izbor mandatara Vijeća ministara mora se potvrditi nakon odobrenja iz Predsjedništva BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Za to je potrebno osigurati entitetsku većinu u FBiH koja iznosi najmanje 14 ruka, a u RS-u sedam zastupnika. Istodobno, potrebna je većina, 22 od 42 zastupnika. S druge strane, došli bi do apsurdne situacije, da s obzirom na većinu u srpskome klubu u Domu naroda, SNSD bude u oporbi. U jednome domu većina, a u vlasti oporba. Uostalom, to je bio slučaj i sa SDA u proteklom mandatu, u kojemu je, što zbog njihova odlaska u oporbu, ali i bolesti Sulejmana Tihića, ova institucija vrlo loše funkcionirala. To znači da bi svi zakoni, odluke o kojima bi SNSD odlučivao kao oporba bili vjerojatno zakočeni u srpskome klubu, što je loše i neodrživo. S druge, pak, strane, uspostavi li vlast u RS-u, a bude oporba na razini BiH, Dodiku će se nabaciti materijal da osnaži popularnost prozivajući SDS i stranke okupljene oko njega da im je legitimitet dalo političko Sarajevo. Na razini entiteta zadržao bi sve poluge vlasti i resurse. S obzirom da entiteti određuju veći broj predstavnika u zajedničke institucije BiH te se o prijepornim pitanjima moraju dogovarati entitetski čelnici, sigurno se ne bi imalo kooperativni SNSD. U političkome djelovanju bošnjačko arbitriranje tko je predstavnik Srba u Sarajevu bi osnažilo Dodika za promjene Ustava koje je najavio i provođenje referenduma.