Imamo određene osnovane sumnje. Ne da baratamo s informacijom da neko protuzakonito sluša, ali nam je nejasno da neko donese tri uređaja u policijsku agenciju i stavi ih u prostorije gdje nema stalnog nadzora nad tim uređajima. Ko se i kako sluša i jesu li korištene potpuno zakonom predviđene procedure za ove mjere i radnje, pokazat će daljnji tijek istrage, kaže Galić
U Graničnoj policiji BiH otkriveni su nelegalno postavljeni uređaji za prisluškivanje posuđeni od Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, za koje se nije znalo da su tu, niti su njima rukovale za to ovlaštene osobe. Ne zna se ni zašto ni koga su prisluškivali. Javnost s pravom postavlja pitanje kome služe sigurnosne službe u BiH. U međuvremenu, 39 policijskih službenika GP je smijenjeno.
Niti se zna koga, zašto, ni po čijem nalogu su policijski službenici GP BiH presretali razgovore i prisluškivali sa tri uređaja koja su bila nelegalno postavljena i premiještana po potrebi unutar kancelarija ove institucije. Ovo je potvrdio i direktor GP BiH Zoran Galić. Postoji sumnja da je riječ o nelegalnom prisluškivanju.
„Imamo određene osnovane sumnje. Ne da baratamo s informacijom da neko protuzakonito sluša, ali nam je nejasno da neko donese tri uređaja u policijsku agenciju i stavi ih u prostorije gdje nema stalnog nadzora nad tim uređajima. Ko se i kako sluša i jesu li korištene potpuno zakonom predviđene procedure za ove mjere i radnje, pokazat će daljnji tijek istrage“, kaže Galić.
Zna se tek da su uređaji „posuđeni“ od OSA-e BiH, a ko i zašto ih je unio ne zna se, bar tako tvrdi zamjenik ministra sigurnosti BiH Mladen Ćavar.
„Više detalja o ovim uređajima, karakteru, odakle potiču, itd, imaćete kad objedinimo sve informacije“, poručio je Ćavar.
Pod sumnjom je 39 službenika GP, a po čijem su nalogu djelovali pokazaće istraga. Direktor Galić iznio je niz zabrinjavajućih detalja:
„Osobe koje se slušaju ili im se presretala komunikacija, uopće nisu vođene u evidenciji. Mi utvrđujemo i još smo u fazi istrage, i gdje će nas odvesti ta istraga izvjestit ćemo vas u budućnosti. Ali, ono što je najbitnije, jeste da imamo određene nezakonite radnje. Jedan broj policijskih službenika Centralnog istražnog ureda zatečen je na uništavanju određene dokumentacije, za koju ćemo utvrditi o čemu je riječ.“
Ono na šta što se već godinama u Bosni i Hercegovini ukazuje – da nema kontrole nad sistemom presretanja razgovora, da se ne zna šta je s materijalom i da nema statistike o prisluškivanju, polako dolazi na naplatu.
Na to su još davno su upozoravali u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH. Direktor Agencije Petar Kovačević kaže da ga raduje što se klupko počelo odmotavati, te da se u Bosni i Hercegovini ne radi po evropskim standardima.
„Mislim da nisu dobra rješenja. Moraju biti jasna pravila, jasne procedure, odgovornost, kontrola, revizijsko postupanje, da se zna ko je kada i zbog čega obrađivao. Ono što zakon predviđa – šta je s tim transkriptima, tim materijalima koji nastanu prilikom tih prisluškivanja, tako da je to veoma zahtjevno, suptilno pitanje“, konstatuje Kovačević.
Navodeći primjer istrage koju je državno Tužilaštvo protiv njega pokrenulo za zloupotrebu položaja prilikom kontrole zaštite ličnih podataka, Kovačević kaže:
„Kada je tužilac sa mnom razgovarao telefonom, ovako kao ja i Vi, on kaže: ‘Nemojte preko telefona, ima dušmana’. Kakvih dušmana, i kakva je to poruka meni, i kao direktoru, ali i kao običnom građaninu, kad tužilac ima problem sa time, da nas neko prisluškuje?“
Politički razračuni
Kemal Ademović, nekadašnji direktor bivše federalne Agencije za istrage i dokumentaciju, kaže da se, ako se želi, kontrola može uspostaviti.
„Razvoj tehnologija koje su sada na sceni, prevazilazi sve moguće do sad poznate granice. Ne može se gotovo niko osjećati sigurno, kad se usmjeri neka ozbiljna služba na određen subjekt, da ga ne može prisluškivati. Jednostavno, ti sistemi su danas takvi da bukvalo može svak svakog prisluškivati“, ocjenjuje Ademović.
O mogućim motivima nelegalnog presretanja, Ademović kaže:
„Vjerovatno na diskreditaciji, na političkim prepucavanjima. Vidite s vremena na vrijeme da se pojave određeni audio snimci, jedni kažu da su autentični, drugi kažu da su to montaže, itd. Bez nekih ozbiljnih ekspertiza ne može se ustanoviti šta je istina. Sasvim sigurno da se može koristiti u ovim političkim razračunima i obračunima, u medijima kod nas.“
Da bi Ademović mogao biti na dobrom tragu govori i niz ranijih afera. Posljednja je u slučaju prisluškivanja predsjednika Federacije BiH Živka Budimira tokom razgovora sa urednikom na FTV Avdom Avdićem, koji je potom dospio u javnost.
Također treba imati na umu da se radi o predizbornom periodu, te da afere s ciljem diskreditacije političkih oponenata u Bosni i Hercegovini ni ranije nisu bile strane.
Jedna od njih je afera zvana „državni udar“ kada su nelegalno prisluškivaniMunir Alibabić i Muhamed Ajanović, u to vrijeme djelatnici Haškog tribunala, te lider SDP BiH, tada najjače opozicione stranke, Zlatko Lagumdžija, uz još nekolicinu novinara, ali i policijskih službenika.
Sumnjičili su ih da su urotnička grupa koja priprema ekonomsku i političku destabilizaciju zemlje. Zlatko Lagumdžija zatražio je da se formira parlamentarna istražna komisija, koja je potom zaključila da je akcija prisluškivanja bila nezakonita.
(RSE
wpDiscuz