Na Uskrsni ponedjeljak 21. travnja 2025., Vatikan je objavio da je papa Franjo, 266. poglavar Katoličke Crkve, preminuo u 88. godini života, u svojoj rezidenciji u Domu sv. Marte u Vatikanu.
“Draga braćo i sestre, s dubokom tugom objavljujem da je naš Sveti Otac Franjo preminuo. Jutros u 7:35, rimski biskup Franjo vratio se u Očev dom,” izjavio je kardinal Kevin Farrell, kamerlenjo Svete Rimske Crkve.
Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu, bio je prvi papa iz Latinske Amerike i prvi isusovac na Petrovoj stolici. Na konklavi izabran 2013., naslijedio je papu Benedikta XVI., koji je prethodno podnio ostavku – prvi put u više od 600 godina.
Papinstvo koje je mijenjalo i ljude i Crkvu
Tijekom svog pontifikata, papa Franjo ostat će zapamćen kao reformator, humanist i čovjek proturječja. Zalagao se za Crkvu blisku siromašnima, migracijama, okolišu i marginaliziranima. Pružao je nježniji ton prema homoseksualnim osobama, dopuštajući njihovo blagoslivljanje, ali istovremeno potvrđujući da Crkva grijeh razlikuje od grešnika.
Na području rodne jednakosti, ostao je vjeran crkvenoj tradiciji o isključivanju žena iz svećeništva, ali je imenovao više žena nego ijedan papa prije njega na visoke položaje unutar Vatikana, uključujući prvu ravnateljicu jednog dikasterija.
Njegove homilije i enciklike često su bile ispunjene pozivima na ekološku odgovornost i kritikom konzumerizma. Svojim poznatim dokumentom Laudato si’ iz 2015. godine postavio je temelje katoličkog ekološkog angažmana.
Papa među narodima
Papa Franjo posjetio je više od 50 zemalja, često birajući rubna i zaboravljena mjesta – od Amazone, preko Mjanmara do arktičkih zajednica. U njegovoj komunikaciji nije izostajala ni politika: sukobljavao se s Donaldom Trumpom zbog migracija, kritizirao izraelsku vojnu kampanju u Gazi i pozvao na prekid ratnih djelovanja u Ukrajini.
Njegove riječi o mogućnosti “bijele zastave” u kontekstu Ukrajine izazvale su ogorčenje u Kijevu, a iz Vatikana su kasnije došle umirujuće poruke pojašnjenja.
Borba s bolešću
Zdravstveni problemi pratili su papu još od mladosti, kad mu je uklonjen dio pluća. U posljednjim godinama patio je od kroničnih respiratornih problema, a u veljači 2025. bio je hospitaliziran s obostranom upalom pluća, nakon čega je proveo 38 dana u bolnici.
Unatoč špekulacijama o mogućoj abdikaciji, više je puta naglasio da je papinska služba doživotna i da ostavke ne smiju postati norma.
Što slijedi
Papa Franjo ostat će upamćen kao pontifeks koji je pokušao pomiriti duh modernog čovjeka s vjekovnom tradicijom Crkve – ne bez prijepora, ali s jasnom namjerom da papa bude sluga naroda, a ne vladar trona.
Vatikanski protokol sada ulazi u razdoblje sede vacante, do izbora novog pape na idućoj konklavi. Detalji sprovoda bit će objavljeni u narednim danima.
wpDiscuz
