Krešimir Zubak, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH je u intervjuu za Večernji list govorio je i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH te, između ostalog, o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BIH. Zubak je po prvi puta dospio i u nemilost sarajevskih medija nakon što je nedavno izjavio da su i Bošnjaci imali svoju Posavinu te da je Alija trgovao Istočnom Bosnom. Detalje o tome nije htio iznositi. Osim toga kazao je da je u Daytonu Sarajevo trebao biti grad koji je morao pripadati svima. I to je Alija odbio – kazao je Zubak.Zubak smatra da je pogrešna predodžba nekih ljudi iz HDZ-a jer, kad je riječ o dvodomnim parlamentima ili o domu naroda ili pokrajina, već kako se koji zove, za drugi dom ne vrijedi pravilo proporcionalnosti. Kad to svedemo na naš teren, mi imamo najveći broj zastupnika iz reda hrvatskog naroda iz područja gdje su Hrvati većina, a riječ je o zastupničkom domu. Međutim, problem je kako da ljudi koji su iz reda hrvatskog naroda, a nalaze se u masi gdje ne predstavljaju značajan postotak, kako da oni dođu u parlament i štite svoja prava i interese“, kaže Zubak.
On navodi da naprimjer, u tuzlanskom kantonu ima značajan broj Hrvata, ali da je to najmnogoljudniji kanton i većinu čine Bošnjaci te je onda teško da bi neko iz reda hrvatskog naroda bio izabran u zastupnički dom.
“Dakle, osnovno pravilo razmjernosti vrijedi kad je riječ o izboru u zastupnički dom, ali kad je riječ o izboru u gornji dom, tu svaka država donosi rješenja koja joj odgovaraju, upravo kako bi se osigurala konstitutivnost i prava koja iz toga proistječu za Hrvate koji žive u Tuzli, Livnu, Banjoj Luci. Oni moraju dati svoje predstavnike u Dom naroda. Nama Hrvatima u interesu je da sačuvamo BiH, da na svakom dijelu gdje Hrvati žive, oni tu i ostanu i da se na područjima gdje su malobrojni osigura i taj vid političke zaštite kroz mogućnost zastupanja interesa u parlamentu FBiH u Domu naroda“, kaže Zubak.
Zubak smatra da bi i ono što u smislu izbora članova Predsjedništva BIH predlaže HNS, Ustavni sud BIH odmah oborio.
“Ne mogu shvatiti ideju da se jedan član Predsjedništva bira iz općina gdje Hrvati čine dvotrećinsku većinu ili pak Bošnjaci. To je u elementarnom sukobu s temeljnim ljudskim pravima i slobodama. To nije rješenje i slažem se da treba prekinuti s praksom da jedan narod može drugome izabrati člana Predsjedništva BiH.
Postoje rješenja i za to, a to je da se članove Predsjedništva bir kroz elektorski izbor.”
Što bi značio elektorski izbor? Ukratko kroz primjenu američkog modela u BIH, teoretski neki novi Komšić mogao bi imati i 600.000 glasova, no ako nema dovoljan broj elektorskih glasova s terena BIH ti glasovi ne bi mu pomogli. Slično je i u SAD-u. Hillary Clinton imala je veći broj ukupnih glasova građana, no Trump je imao daleko raspršenije glasove. Ukratko njegov legitimitet je veći.
Na taj način ako bi se u FBIH glasovi verificirali kroz elektore onaj kandidat koji bi imao više elektorskih glasova postao bi član Predsjedništva.
Postavljamo glupo pitanje. Zar Dom naroda FBIH nije na neki način sam po sebi dom elektora? Zašto naprosto, umjesto da nas se ponižava kroz priču “ne smiju postojati izborne jedinice” dom naroda jednostavno ne bi dvotrećinskom većinom potvrdio odnosno rušio člana Predsjedništva? Ukratko članovi Predsjedništva iz FBIH jesu dva kandidata s područja FBIH, osim ako imenovanje jednog od njih ne ospori bošnjački ili hrvatski dom naroda dvotrećinskom većinom.
Član predsjedništva BIH i ne bi smio biti netko kog negira bošnjački dom naroda dvotrećinskom većinom. Niti netko kog negira hrvatski dom naroda dvotrećinskom većinom.
Osim toga, u samom Ustavu stoji, da je uloga člana predsjedništva usko vezana za određeni dom naroda. Ako se član Predsjedništva dužan obratiti domu naroda, kod povlačenja veta, zašto se sam čin inauguracije člana Predsjedništva BIH ne bi vezao uz nepostojanje veta iz Doma naroda? Ako će se Ustav čitati i primjenjivati točno onako kako piše, nije uopće potrebna izmjena Izbornog zakona. Potrebno je tek pravilno tumačenje ustava. A tumačenje ustava kaže da Dom naroda služi za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa nekog naroda. Ako dom naroda Aboridžina u FBIH smatra da je Komšićev izbor suprotan interesu aboridižnske zajednice u BIH, a BIH jest zemlja i Aboridižna, čemu onda služi dom naroda ako ne može osporiti Komšićevo imenovanje?
Dakle tim načinom omogućuje se svakome da glasuje za svakoga, no glasač Bošnjak, primjerice iz Tuzle, treba znati da njegov glas za Komšića ne znači nužno njegovu pobjedu i imenovanje ako Komšić ne prođe u Domu naroda Aboridižna. Ukratko Komšić , bi na taj način, ako doista želi doći do stolice, morao retoriku prilagoditi i Aboridžinima. Ne samo komšiluku. I pravoj raji.
Elektorizacija klubova u Domu naroda FBIH ne bi služila samo da se spriječi preglasavanje i supremacija dobrog nacionalizma većinskog naroda, nad zločestim nacionalizmom Hrvata. Separatista i fašista.
Nego bi ona imala daleko moralniji učinak. Teoretski, kandidat koji doista bude uživao legitimitet npr. Aboridžina, ili Hrvata u BIh mogao bi između izbora i inauguracije biti uhvaćen u nekoj aferi, ili u nečasnoj radnji, recimo u aferi reket, za koju znamo kako je nedozvoljena u BIH.
Takvog kanddiata koji bi snažno razočarao svoje birače između trenutka izbora, i trenutka inauguracije elektorski dom mogao bi smjeniti u svakom trenutku. Isto to vrijedilo bi i tijekom cijelog mandata. Ukoliko dotični počini nešto što bi razljutilo elektore, on bi mogao naprosto biti smijenjen.