Ovih dana u parlamentarnoj proceduri naći će se Prijedlog zakona o javnom RTV sustavu koji je izrađen u HNS-u BiH i koji po prvi put donosi cjelovitu reformu javnog servisa, njegovu nadogradnju kojom se uvažavaju Ustavom zajamčena načela o pravu na informiranje na vlastitom jeziku kao i u detalje riješeno pitanje financiranja, a koje je do sada bilo ključna boljka koja je dovela trenutni servis na koljena, piše Hrvatski Medijski Servis.
HNS-ov prijedlog nudi konstruktivno rješenje koje bi s jedne strane osiguralo hrvatskom narodu ono što već imaju druga dva naroda, a s druge strane afirmiralo multietnički, multikulturni i multireligijski karakter BiH.
Bariša Čolak, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH potvrdio je za Hrvatski Medijski Servis kako će se s ovim zakonskim rješenjem najvjerojatnije ići upravo preko Doma naroda te je pojasnio kako Prijedlog zakona prvo mora proći proceduru u vidu povjerenstava prije nego bude stavljen na dnevni red. Čolak je dodao kako bi se na dnevnom redu Prijedlog zakona mogao naći već na prvoj idućoj sjednici Doma naroda u srpnju.
Ustavno načelo
Ivan Vukoja predstojnik Odjela za kulturu, medije, sport i informiranje u Glavnom vijeću HNS-a za Hrvatski Medijski Servis posebno je naglasio činjenicu kako se HNS-ov prijedlog temelji na natkrovljujućem načelu Ustava BiH kojima je Ustav svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“ te ih priznao kao zasebne kolektivitete/javnosti i priznao im jednaka prava u svim područjima i segmentima društvenog, političkog, kulturnog, medijskog i javnog života.
Drugim riječima, Prijedlog novog zakona omogućio bi da Hrvati, kao i druga dva naroda, mogu konzumirati svoje Ustavom zajamčeno pravo na jezik i kulturu. Također, ovaj prijedlog poštuje ustavno načelo prema kojem vlast proistječe iz naroda i pripada narodu te kako je ustavotvorac imenovao/ označio Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode te prijedlog Hrvata naglašava kako svaki konstitutivni narod, u okviru kulturne autonomije, mora imati mogućnost samostalno i slobodno (autonomno) afirmirati i reproducirati svoj vlastiti društveni, nacionalni i kulturni identitet i subjektivitet — svoj jezik, povijest, kulturu, običaje, norme i vrijednosti.
Vukoja je posebno istaknuo i činjenicu kako oni koji se protive ovom rješenju zapravo krše Ustav jer upravo u tom aktu nalazi se sve ono na čemu počiva prijedlog HNS-a.
Integrativni karakter
Također, novo zakonsko rješenje uvažava i ustavno uređenje BiH, kao države tri konstitutivna naroda, dva entiteta i svih građana kao državljana te je pritom definirano šest specifičnih javnosti-tri naroda kao tri javnosti, dva entiteta kao dvije zasebne javnosti te svi građani kao državljani na cijelom teritoriju BiH kao javnost. Svaka od ovih javnosti mora biti prisutna, vidljiva i prepoznatljiva, a zakonski prijedlog HNS-a nadograđuje postojeći sustav u smislu da mu dodaje još jedan servis koji bi program u pravilu producirao i emitirao na hrvatskom jeziku.
S druge strane Prijedlog zakona o javnom RTV sustavu je i integrativnog karaktera, dodaje Vukoja te pojašnjava kako prema Prijedlogu novog zakona svi servisi imaju obvezu surađivati, razmjenjivati programe i čine dio zajedničkog integriranog sustava.
Kaže i kako bi ovo zakonsko rješenje uvelike relaksiralo političke i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini, a pritom riješilo i brojne probleme s kojima se susreće javni RTV sustav.
Tehnička organizacija
Kada je u pitanju tehnička organizacija javnog RTV sustava prijedlog HNS-a predviđa pet organizacijskih jedinica. Prva je BHRT kao krovni servis, a tu su RTV FBiH 1 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu, RTV FBiH 2 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Mostaru, RTRS — entitetski Javni servis RS-a sa sjedištem u Banja Luci te kao peti element-javni mrežni operater koji treba u tehničkom smislu servisirati informativne servise.
U okviru toga BHRT 1-Javni servis sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao na jezicima sva tri konstitutivna naroda te bi obuhvaćao programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima u BiH. Također bi programski sadržaji afirmativno konotirali i reproducirali društveni i politički identitet svih građana BiH.
RTRS — entitetski Javni servis RS-a sa sjedištem u Banjoj Luci program bi emitirao u pravilu na srpskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Srba u BiH. RTV FBiH 1 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao u pravilu na bosanskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Bošnjaka u BiH. Istodobno, RTV FBiH 2 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Mostaru program bi emitirao u pravilu na hrvatskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Hrvata u BiH. Pored toga, ovaj servis, kao i ostali producira i emitira programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima./M.I./HMS/