Ustavni sud BiH objavio je na svojoj internetskoj stranici odluku o odbijanju bošnjačkoga prigovora o vitalnom interesu na Izborni zakon i pri tome potvrdio kako su prijedlozi izmjena koje su dostavile stranke Hrvatskog narodnog sabora sukladni Ustavu i presudi u slučaju Ljubićeve apelacije glede izbora legitimnih predstavnika u Dom naroda i Predsjedništvo BiH, kao i da su klasične manipulacije tvrdnje bošnjačkih stranaka da će predložiti izmjene Izbornog zakona po presudi Suda u Strasbourgu, što ne mogu napraviti prije izmjene Ustava zemlje, piše Večernji list BiH.
Sadržaj objavljene odluke posve je suprotan tvrdnji izaslanika Halida Genjca kako Ustavni sud nije ulazio u meritum zahtjeva bošnjačkih izaslanika, kao ni prijedloga koji je dostavio HNS.
Dapače, Ustavni sud je održao pravu lekciju i objasnio što misli o prijedlogu HNS-a BiH.
U HBŽ-u bez Bošnjaka
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak ocijenio je da je Ustavni sud bez dvojbe potvrdio ispravnost prijedloga. “U ovome trenutku, s obzirom na to da nismo u poziciji stvarno mijenjati Ustav, a mijenjamo samo Izborni zakon, jedina mogućnost jest upravo kroz prijedlog koji smo ponudili. Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, što Ustavni sud u svojoj odluci na vrlo jasan način obrazlaže, isto kao i do sada biraju se dvojica s prostora Federacije BiH i jedan član s područja Republike Srpske. Nije istina da smo mi ovim prijedlogom dodatno diskriminirali. Dapače. Omogućili smo da i Hrvati biraju svog člana Predsjedništva. To je vrlo jasno objasnio Ustavni sud”, rekao je Čolak za Večernji list.
Pri tome je objasnio kako su odredbe i o izboru izaslanika Doma naroda posve sukladne ustavnim odredbama i ranijim presudama, posebice u slučaju Ljubićeve apelacije.
“Kada je u pitanju izbor izaslanika za Dom naroda, onda smo potpuno proveli odluku suda u smislu legitimnog izbora predstavnika naroda i manjina. Njihove (bošnjačke) tvrdnje i osporavanje da ne mogu, primjerice, Bošnjaci birati izaslanika iz Hercegbosanske županije također je Ustavni sud osporio. Upravo je Ustavni sud ukinuo tu odluku i stavio je izvan snage u smislu da će svaki konstitutivni narod imati po jednog izaslanika iz svake županije, kao i način raspodjele mandata.
Ustav pa zakon
Ako primijenite sustav legitimnog predstavljanja koji je proporcionalan jer se ovdje uspostavlja sustav po kojemu je narod izborna jedinica, onda bi za jedan bošnjački mandat trebalo 90.000 glasova. Za Hrvate je to otprilike 30.000, a za Srbe oko 3500 glasova. Jasno je da se ne može izabrati izaslanik Bošnjak u Hercegbosanskoj županiji”, objasnio je Čolak.
Ustavni sud neizravno je praktično demantirao inicijative i tvrdnje iz SDA da će se predložiti izmjene Izbornog zakona kako bi se riješilo pitanje provedbe presude “Sejdić-Finci”.
“Slijedom navedenog, nesporno proizlazi da izvršenje odluke u predmetu ‘Sejdić-Finci’, na koju se u izjavi izričito upućuje, kao i odluka u predmetima “Zornić” te “Pilav”, a kako je istaknuo i Ustavni sud u odluci broj U 14/12, prvo podrazumijeva izmjenu odredbi Ustava BiH za koje je utvrđeno da su diskriminatorske, a tek nakon toga odgovarajuće izmjene Izbornog zakona”, navodi su u odluci Ustavnog suda BiH.
Istodobno se utvrđuje kako je ključno načelo koje se u utvrđuje “da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, odnosno da svaki konstitutivni narod sam bira svoje predstavnike u zakonodavnoj vlasti”.
Pozdravljaju jednak pristup prema načinu biranja Doma naroda. “Kriterij proporcionalne zastupljenosti svakog od konstitutivnih naroda u ukupnom stanovništvu županije primijenjen na jednak način prema svim konstitutivnim narodima rezultira istim ograničenjem prema svim konstitutivnim narodima, tj. svaki konstitutivni narod bira izaslanike u točno određenim, ali ne u svim županijama”, navodi Sud.