Kecmanović kaže da se Hrvati u Federaciji BiH nalaze pod dominacijom bošnjačkih političara koji huškaju bošnjački narod na Hrvate, te da su, ukoliko se pogleda prošlost, u savez sa Bošnjacima i u zajednički entitet ušli nevoljno u nadi da će odnosi biti korektni. No presudan je bio nagovor Zagreba i Vatikana. Sada se vidi da namjere Sarajeva nisu bile korektne.
On ističe da su se Hrvati u BiH dobrovoljno odrekli autonomne federalne jedinice a da su poslije toga neprestano očekivali, posebno otkako je Hrvatska ušla u EU, da će s te strane dobiti pomoć da im se osigura ili ravnopravnost ili da im se vrati treći entitet ukoliko federalni partner u Sarajevu ne želi poštovati potpisani ugovor o međusobnim odnosima.
“Međutim, te akcije po europskim kuloarima su postojale, ali zasad ne daju nikakav rezultat”, rekao je Kecmanović za “Sputnjik”.
On navodi da Katolička crkva nije spremna da hrvatski samostani, koji su rezultat stoljetnog misionarenja franjevaca, ostanu izvan granica trećeg entiteta i da je stavila svoje uske interese iznad narodnih.
Kecmanović izjavio je i da je Dragan Čović prvi lider Hrvata u BIH koji vodi politiku autonomno od pritisaka Zagreba za što ima podršku hrvatske intelektualne elite u BIH. Tako je zbog pritisaka Sarajva, i upornih pokušaja majorizacije nad Hrvatima u BIH postao bliži predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nego predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović i nadbiskupu vrhbosanskom Vinku Puljiću. Hrvatima u BIH taj proces je jasan, ne radi se tu o ljubavi nego o zajedničkom otporu protiv pokušaja majorizacije i u informatičkoj eri nejasno je kako u Zagrebu postoje političari koji to ne shvaćaju.
Kecmanović ocjenjuje da je priča o trećem hrvatskom entitetu sada samo povod da Hrvati iskažu nezadovoljstvo i da jednim praktičnim političkim potezom reagiraju na inicijativu koja dolazi iz Sarajeva od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
On ističe da srž njihovog nezadovoljstva leži u činjenici da je ideja o cijeloj BiH kao isključivo bošnjačkoj uhvatila duboko korijene u narodu.
“Vrlo će te teško dobiti neki racionalan, razuman odgovor po čemu bi to tako bilo, ali kao što biva u politici i ideologiji, ta ideja je sve prisutnija i ona samim tim ugrožava druga dva naroda”, rekao je Kecmanović.
Kao argumenti za tu ideju, kaže Kecmanović, spominju se da su samo Bošnjaci branili Bosnu, kao i da Srbi i Hrvati imaju rezervne domovine, a Bošnjaci nemaju.
“Spominju se i još neki potpuno neosnovani argumenti koji u masama prolaze. Što je to dalje od realnosti, to sve više impregnira svijest mladog bošnjačkog svijeta s pretenzijom da se i realizira. To izaziva strah i obrambenu reakciju druga dva naroda”, kaže Kecmanović.
Govoreći o vjerskom utjecaju u BiH, Kecmanović ističe da od početka postoji sprega i jedinstvo između SDA i Islamske vjerske zajednice.
Kecmanović pojašnjava da kod Bošnjaka na čelo nacionalnog pokreta devedesetih godina prošlog stoljeća nisu došli sekularni nacionalnisti, kao što je bio slučaj kod Srba i Hrvata, već vjerski radikali kojima je suđeno u sarajevskom procesu.
Kada je riječ o glavnom imamu najveće sarajevske džamije Kralja Fahda Nezimu Haliloviću, koji je zaprijetio bacanjem prokletstva na bošnjački politički vrh ukoliko odustane od zahtjeva za reviziju tužbe BiH protiv Srbije, Kecmanović kaže da je on “vrlo opasna pojava”.
“Halilović je tijekom rata, za razliku od Alije Izetbegovića i Mustafe Cerića koji su vodili politiku iz sarajevskih kabineta, bio na frontu. U jednoj ruci je držao Kuran, a u drugoj `kalašnjikov`”, rekao je Kecmanović.
On podsjeća da je džamiju Kralja Fahda izgradila Saudijska Arabija, te da je saudijski dvor sponzor vehabijskog pokreta, pa i njegove ispostave u BiH.
“Ta džamija baca u sjenu Begovu džamiju, koja je bila sjedište umjerenog bosanskog islama. Ta simbolika upućuje na realan proces da zapravo vehabije preuzimaju glavnu riječ u bosanskom islamu”, kaže Kecmanović.
On navodi da je Halilović, koga zovu muderis, što nije samo vjeroučitelj islama, nego i uzor koji trebaju slijediti njegovi sljedbenici, poznat kao vrlo radikalan.
“U novije vrijeme on je izmaknut iz Islamske vjerske zajednice i neformalno se pojavljuje kao oponent njenoj politici da eliminira takozvane paradžemate, a tu je prije svega riječ o vehabijama. Tu se muderis pojavljuje kao paralelni sustav koji će biti još moćniji jer raspolaže neusporedivo većim financijskim sredstvima”, rekao je Kecmanović.
Poskok.info