Povodom sudjelovanja na 13. summitu Organizacije islamske suradnje (OIC) u Istanbulu, na kojem je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović predstavio zapaženu inicijativu o formiranju grupe za Europu u okviru ove organizacije, ugledni turski dnevnik Yeni Şafak objavio je 25. travnja 2016. godine intervju s njim koji je vodila ugledna novinarka Nil Gulsum Gül.
– Muslimanski svijet se suočava s ozbiljnim izazovima, od kojih je najistaknutiji terorizam, sektaško nasilje i oružani sukobi. Jedinstvo, solidarnost i pomirenje među muslimanskim zemljama su neophodni za rješavanje ovih izazova. Moramo udružiti naše snage da bi pronašli nove pristupe i prava rješenja za probleme s kojima smo suočeni. Negativni trendovi se mogu zaustaviti samo koordiniranim djelovanjem ujedinjenog islamskog ummeta. Moramo udružiti naše snage da bi pronašli nove pristupe i prava rješenja za probleme s kojima smo suočeni. Moja generalna ocjena je da je samit u Istanbulu bio korak upravo u tom pravcu, da je to bio summit ujedinjavanja i jedinstva – istakao je Izetbegović, izrazivši nadu da će u bliskoj budućnosti unutar BiH biti postignut unutarnji konsenzus neophodan za prijavu punopravnog člansto u ovoj organizaciji .
Kako je kazao Izetbegović, europski muslimani predstavljaju neprocjenjiv socijalni, kulturni, politički i ekonomski resurs za cijeli islamski ummet.
– Stoga sam cijenio da je od izuzetne važnosti da se hitno pronađe institucionalni mehanizam putem kojeg kojim bi europski muslimani dobili veću pozornost od strane Organizacije islamske suradnje. U obraćanju na summitu u Istanbulu sam predložio da se razmotri uspostava jednog tijela unutar Organizacije, koje bi, po uzoru na postojeće afričke, azijske i arapske skupine, vodilo računa o položaju i stanju muslimanskih zajednica u Europi – rekao je Izetbegović obrazlažući svoju inicijativu, dodavši da je zahvalan predsjedniku Erdoganu što je prepoznao značaj ove njegove inicijative i dao joj snažnu potporu na Summitu. Inicijativa je naišla na jednoglasno odobravanje od strane država članica Organizacije.
Upitan o porastu islamofobije u svijetu, Izetbegović je naglasio da muslimani na globalnoj razini u posljednjim desetljećima rastu i kvantitativno i kvalitativno, i to mijenja ustaljene balanse i odnose snaga, izaziva reakcije i konflikte.
– Broj muslimana se u preteklih pedeset godina udvostručio, njihova ekonomska snaga se udesestostručila, broj školovanih muslimana, što je najbitnije, stostruko je veći. Muslimani su dugo bili objektom povijesti, sada postaju subjektom, faktorom bez kojeg se ne može praviti politička ili vojna računica. Bit će otpora, sukoba, organizirat će se protuislamski snage, bit će ksenofobije i islamofobije, negiranja i sataniziranja, ali će to s vremenom gubiti snagu i smirivati se. Nema brzih rješenja, procesi će još neko vrijeme ići u negativnom smjeru, a zatim će doći do mirenja, prihvaćanja muslimana i njihovog sustava vrijednosti, integracije i suradnje. Bit će to tako jer muslimani zapadu donose dvije vrijednosti koje mu trebaju – mlade ljude, i vjeru koja će se aktivno suprotstaviti zlima i bolestima od kojih je moderni svijet obolio. Muslimani će se suprotstaviti ekološkom i moralnom sunovratu i konzumerizmu, ili će prestati biti muslimani – kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Upitan što islam dovodi u vezu sa terorizmom i postoji li način da se to spriječi, Izetbegović je pojasnio da islam dovode u vezu sa terorizmom oni koji u njegovo ime, i pod njegovom zastavom čine zlo i teror.
– Taj dio odgovora je, dakle, jednostavan i jasan. Teži dio odgovora jeste na pitanje – zašto je to tako? Zašto neki muslimani vjeruju da se za vjeru mogu boriti kršeći osnovne vjerske naredbe, zašto olako žrtvuju i svoj i živote drugih ljudi, većinom nevinih ljudi, ako vjeruju u Onoga koji im je dao život, naredio samilost i praštanje, a zabranio nasilje? Na ovo pitanje moraju dati odgovor timovi muslimanskih teologa, sociologa i psohologa. Dio odgovora se sigurno krije u ogromnoj količini nepravde, ignoriranja i nasilja kojem su muslimani diljem svijeta bili izloženi u posljednjem stoljeću. Dio njih je očito krenuo stranputicom, odgovorivši mržnjom, osvetom i autodestrukcijom – kazao je Izetbegović.
Na pitanje o načinu prevladavanja razjedinjenosti muslimana, Izetbegović je odgovorio da je muslimanima Kur’an propisao da su braća, zabranio im je podijele na sekte, naredio da budu narod “koji naređuje dobro i zabranjuje zlo”, naredio da se na tom putu dobra bore strpljenjem, pravdom i istinom.
– Muslimani mogu lutati i praviti pogreške, ali će se uvijek vratiti onome što im je Bog naredio – jedinstvu i aktivnoj borbi za dobro, a protiv zla. Na tom putu ponovnog jedinstva stoje prepreke načinjene od sujeta, nacionalnih sebičnosti, zabluda i predrasuda, neznanja i neobrazovanja. Dolazeća generacija dobro obrazovanih muslimana koji posjeduju istinsku vjeru, i istinsko znanje o njoj, prevazići će podjele i od muslimanskog ummeta napraviti velesilu – dodao je Izetbegović.
Komentirajući sukob u Siriji, neuspješnu potragu za mirom i val izbjeglica iz ratom zahvaćenog područja, Izetbegović je istakao da ljudi koji spašavaju goli život nailaze na prepreke, uvrede i dodatni progon.
– Bodljikava žica je sramotan odgovor civilizirane Europe. Bosna i Hercegovina nije na migracijskoj ruti izbjeglica. Ukoliko bude, trudit ćemo se da te ljude prihvatimo humano i bratski, u okvirima našihmogućnosti. U tom smislu, odnos Turske prema sirijskim izbjeglicama je primjer za svaku pohvalu. Nažalost, mnogi odbijaju to vide i priznaju – istakao je Izetbegović.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH istakao je i veliki geopolitički značaj integracije u NATO savez za BiH.
– Za Bosnu i Hercegovinu to jedan jako bitan korak. Bosna i Hercegovina se suočava s vrlo ozbiljnim sigurnosnim izazovima. S jedne strane je to rastuća opasnost od širenja ideologije tekfira i radikalizacije, a sa druge strane je to rastući utjecaj Rusije – istaknuo je predsjedatelj Predsjedništva BiH dodavši: Kriteriji za članstvo u EU i NATO su u velikoj mjeri podudarni, a njihovim ispunjavanjem stvara se učinkovitiji pravni i sigurnosni okvir za razvoj gospodarstva, ipovoljnija klima za priljev stranih investicija: to zorno pokazuju iskustva brojnih zemalja koje su taj put prošle prije nas. Na tom putu jako bitna i dobro došla je pomoć koju Republika Turska kao zemlja članica nesebično pruža.
Upitan o bliskim vezama sa rukovodstvom Republike Turske i predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, Izetbegović je kazao da se može reći da je on naslijedio to prijateljstvo od oca Alije, ono je počelo nakon njegove smrti.
– Viđamo se dosta često i to prijateljstvo je zaista nešto više od uobičajenih prijateljstava koje državnici grade i njeguju zarad interesa zemalja koje predstavljaju … Alija je bio iskusan, mudar lider kada je upoznao Taipa. Što u ratu, što u zatvoru, proveo je u teškoj tegobi sa svim vrstama ljudi skoro dva desetljeća. Bio je znalac ljudskih duša i prepoznavao je ljudske vrijednosti i slabosti na prvi pogled. I Erdoganovu vjeru, liderski kapacitet i nadolazeću snagu je odmah prepoznao. Kada se dijelio s dušom pozvao je Erdogana i ostavio mu u emanet pomagati Bosni i Bošnjacima. Učinio je to doslovno sa samrtničke postelje – istaknuo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
U opširnom intervjuu bilo je također govora io poboljšanju odnosa na Balkanu, ulozi građana Turske porijeklom s Balkana u dinamici bilateralnih odnosa, historijskom pamćenju otpora BiH, i presudi zločincu Radovanu Karadžiću …
Faktor.ba