BANJALUKA – Unatoč činjenici da je zatvaranje OHR-a tema koja je proteklih desetak godina više puta i otvarana i stavljana ad akta, postoji nekoliko pokazatelja koji pokazuju da bi 2017. godina mogla biti ključna i godina odluke o budućnosti najvišeg predstavnika UN-a u BiH .
Naime, još 2010. godine “Nezavisne” su pisale, nakon internog sastanka s predstavnicima europske administracije u Bruxellesu priređenog za grupu novinara sa zapadnog Balkana, da je postignuta suglasnost da se europski put BiH i implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma odvoje na “dva kolosijeka”.
Prema tom planu bi, kako smo tada i napisali, ispunjavanje uvjeta i ciljeva za zatvaranje OHR-a bilo neovisno od ispunjavanje uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, a ta dva procesa išla bi na “paralelnim kolosijecima”. Međutim, kako smo pisali, o zatvaranju OHR-a neće se voditi ozbiljna rasprava sve dok BiH ne postane kandidat za članstvo u EU, s obzirom na to da nekoliko vrlo utjecajnih zemalja EU, koje predvodi Njemačka, smatra da BiH ne može kao kandidat voditi pregovore o članstvu u EU a istovremeno biti pod protektoratom Ujedinjenih naroda oličenom u Uredu visokog predstavnika.
Da smo bili u pravu pokazali su naredni događaji: prvi korak ka odvajanju OHR-a od europskih uvjeta je predstavljalo odvajanje posebnog predstavnika EU od Ureda visokog predstavnika i spajanje s Delegacijom EU u Sarajevu, koje je uslijedilo 2011. godine. Iste godine je Peter Viting, njemački veleposlanik u UN-u, prilikom predstavljanja Inckovog izvješća Vijeću sigurnosti UN-a, pozdravljajući odvajanje specijalnog predstavnika od OHR-a, rekao da je sljedeći korak izmiještanje OHR-a iz BiH. “Međunarodna zajednica je često ispravljala nedostatke u domaćim političkim procesima. To se više ne može nastaviti.
U stvari, taj angažman je nekad stvarao alibi političkim liderima da ne uzmu reforme u vlastite ruke. Gospodine predsjedniče, mi ne treba više ići tim putem. (…) Naredni važni korak je da u BiH bude prisutna jedino EU i njezina europska perspektiva. Smatramo da OHR treba izmjestiti iz BiH, a sadašnje osoblje pripremiti da privode kraju zadatke koje obavljaju “, rekao je on te 2011. Valentin Incko, visoki predstavnik, je u intervjuu “Nezavisnim” prije mjesec dana dao izjavu, koja je prošla prilično neopaženo, o tome da će 2017. biti godina u kojoj će Vijeće za provedbu mira raspravljati o zatvaranju OHR-a i da je on vjerovatno zadnji visoki predstavnik.
“Na sjednici (PIC-a u prosincu 2016) smo riješili da ćemo iduće godine (2017) malo više razgovarati o budućnosti OHR-a i ulozi međunarodne zajednice”, rekao je Inzko. S obzirom na to da je u spomenutom priopćenju navedeno da će se Upravni odbor PIC-a u Sarajevu sastati 6. lipnja, očito je da će na toj sjednici biti donesene značajne odluke. Iz svega proizlazi da će, ukoliko ove godine BiH riješi pitanja iz upitnika i naredne godine postane kandidat za EU, OHR morati napustiti BiH. Svi analitičari upućeni u stanje u BiH slažu se u jednom: OHR bi jedino mogao biti osnažen u slučaju ozbiljnije političke krize u BiH. Ivana Marić, analitičarka iz Sarajeva, smatra da je uloga OHR-a samo u tome da se u slučaju ozbiljnije krize primijene bonska ovlaštenja.
“Sa ili bez OHR-a činjenica jest da njegovo prisustvo govori o ‘sposobnosti’ BiH da s europskim institucijama pregovara o članstvu u EU. OHR je davno trebalo zatvoriti zato što ništa ne čini”, rekla je ona. Slično misli i Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzle, koji smatra da je OHR prisutan u BiH samo zato što postoji politička kriza i strah da ona dodatno ne eskalira. “A što se tiče EU, potpuno je jasno da BiH ne može u članstvo s OHR-om, samo se ja bojim da je pred nama jako dugačak put do toga”, istakao je on.