Zaklada Friedrich Ebert objavila je Studiju o mladima u BiH, a autori studije su Jusuf Žiga, Lejla Turčilo, Amer Osmić, Sanela Bašić, Nedžma Džananović Miraščija, Damir Kapidžić i Jelena Brkić Šmigoc.
Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju koje između ostalog tretira demografski i ekonomski položaj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, u prosjeku imaju 21 godinu. Od ukupno 1004 ispitane mlade osobe (od toga 51,5 posto muškog i 48,5 posto ženskog spola) 56,5 posto su Bošnjaci, 12,4 posto Hrvati, 27,3 posto Srbi, Ostalih je 0,5 posto, dok je na ovo pitanje odbilo odgovoriti 3,4 posto ispitanika.
U vezi s administrativno-geografskom raspodjelom ispitanika koji su ušli u uzorak, njih 69,7 posto je iz Federacije Bosne i Hercegovine, dok je 30,3 posto iz Republike Srpske. Po tipu naselja ispitanici češće žive u gradu (54,8 posto) nego na selu (45,2 posto), što odgovara trendu ubrzane deagrarizacije bosanskohercegovačkog društva.
Svega 3,3 posto ispitanika žive sami
Prema različitim istraživanjima, stopa nezaposlenih mladih u BiH iznosi više od 55 posto. U ovom istraživanju 27,4 posto ispitanika izjasnili su se kao učenici, 24,4 posto studenti, 25,9 nezaposleni, 17,5 posto zaposleni na puno radno vrijeme, a 2,7 posto zaposleni na skraćeno radno vrijeme.
Religija, kao jedan od najosjetljivijih segmenata ljudskog duha i života, može se sagledati iz različitih perspektiva, stvarajući tako i veliki prostor za različita mišljenja, nekad razdvojena generacijski, a nekad i nekim drugim, manje ili više prirodnim čimbenicima, tvrde Levičnik i Krljaš. U ovom istraživanju 95,6 posto ispitanika su se izjasnili kao pripadnici neke vjeroispovijesti. Najviše ispitanika se izjasnilo da pripada islamskoj vjeroispovijesti (55,8 posto), zatim pravoslavnoj (27,3 posto), te katoličkoj (12,5 posto). Ateistima i onima koji nemaju vjeroispovijest se izjasnilo 1,8 posto, a bez odgovora je bilo 2,6 posto ispitanika.
U vezi s religijskom praksom ispitano je i da li mladi upražnjavaju neke religijske obrede, i to kroz odlazak u bogomolju na vjersku službu, učestalost molitve, slavljenje vjerskih blagdana i odlazak na hodočašća. Trećina mladih (33 posto) redovito ili često odlazi na vjersku službu u bogomolju, no više od polovice njih to čini ponekad (56,3 posto).
Prema podacima istraživanja provedenog za potrebe ovog materijala, na reprezentativnom uzorku mladih od 15 do 27 godina, prosječan broj članova domaćinstva je 3,82. Najviše mladih živi u kućanstvima s tri ili četiri člana, odnosno, svaki drugi mladi čovjek živi u takvom kućanstvu. Svega 3,3 posto ispitanih žive sami, dok 8,7 posto mladih živi u kućanstvima sa šest ili više članova. Vrlo zanimljiv je i podatak da su kućanstva s četiri i više članova zastupljenija u ruralnim područjima, dok su kućanstva s manjim brojem članova znatno više zastupljena u urbanim centrima.
Većina ima Internet i smartphone
Od ukupnog broja ispitanika njih 93,8 posto, dakle devet od deset ispitanih mladih ljudi ima internetsku vezu u svom domu. Kada je riječ o opremljenosti kućanstva, mladi u prosjeku posjeduju jedno računalo, svaki drugi mladi posjeduje laptop, dok najmanje jedan tablet uređaj ima nešto više od 15 posto ispitanih. Većina mladih posjeduje smartphone / pametni telefon (61,3 posto), dok više od 70 posto ili gotovo tri četvrtine ispitanih, posjeduje barem jedan automobil u kućanstvu.
Zabrinjavajući podatak je da gotovo 20 posto ispitanih, dakle skoro svako peto kućanstvo, živi na rubu siromaštva, što odgovara tezi ekonomskih analitičara da svaki peti građanin BiH živi od tri konvertibilne marke dnevno. Istodobno 10,1 posto kućanstava u kojima žive mladi ispitanici ima mjesečne troškove između 801 i 1100 KM, svega 6,8 posto ispitanih živi u kućanstvima gdje su mjesečni izdaci veći od 1101 KM, au kućanstvima ostalih ispitanih mjesečni troškovi su do 700 KM.
Više od polovice ispitanika ne zna koliko ima knjiga u kućanstvu ili nije odgovorilo na ovo pitanje (ukupno 52,6 posto). Najdominantniji postotak ispitanih ima od 11 do 20 knjiga (26,9 posto), dok svega 5,3 posto ispitanih ima više od 100 knjiga (tu se najčešće nalaze visokoobrazovane mlade osobe ženskog spola od 23 do 27 godina). Veliki postotak, odnosno 14,7 posto mladih kazalo je da nema nijednu knjigu u svom kućanstvu.