Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović uvjeren je da će biti pobjednik u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“Vjerujem da ću dobiti 70 posto glasova hrvatskog biračkog tijela, ali i glasove onih koji nemaju veze s hrvatskom nacionalnošću. Glasače će opredijeliti iskustvo koje imam i vjerodostojnost u onome što radim, budući da nijedan posao ne ostavljam nedovršenim. Potpuno sam spreman da se stavim u funkciju naroda”, poručio je Čović gostujući u emisiji “Specijal – Izbori 2014″, TV 1 koju vodi i uređuje Sanjin Bećiragić., prenosi Hrvatski Medijski Servis
Nije htio precizirati koga smatra najozbiljnijim protiukandidatom, navodeći da nikoga ne želi kritizirati niti potcjenjivati u predizbornoj kampanji. Tvrdi da će njegova pobjeda biti uvjerljiva.
Upitan je hoće li Raguž biti legalalan predstavnik Hrvata, ukoliko izbornu pobjedu ostvari zahvaljujući i bošnjačkim glasovima. Čović upozorava: “Možemo ponovo doći u situaciju da nam Bošnjaci biraju člana Predsjedništva BiH”.
“Legitiman i legalan predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH bit će onaj kandidat koji dobije većinu glasova hrvatskog biračkog tijela. Moramo uvažavati ovaj princip ukoliko želimo BiH kao zajednicu jednakih Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih građana, kako smo se u referendumu izjasnili”, odgovara predsjednik HDZ BiH, poručujući da u izbornom procesu ne treba biti prevare.
Mostar- stolni grad Hrvata
Na upit hoće li se 13. listopada javiti iz Mostara, te kao prije četiri godine pozdraviti javnost iz hrvatskog stolnog grada i trećeg entiteta, Čović odgovara da ne vidi ništa sporno u stavu da je Mostar stolni grad Hrvata.
“Nema nijednog razloga da o Mostaru ne govorim kao o svom gradu, stolnom gradu Hrvata, ne umanjujući pravo svakom Bošnjaku ili Srbinu da jednako tako doživljava Mostar. Ovaj grad je administrativno, znanstveno, kulturno i svako drugo sjedište Hrvata”, ističe Čović.
Spomenutu izjavu, dodaje, pojedinci su htjeli iskonstruirati na različite načine.
“Ideja je bila nešto drugo. Mostar je danas jedini multietnični grad u BiH. Ja ga doživljavam kao stvarno i administrativno sjedište hrvatskog naroda. Ne vidim nikakvog razloga da netko zazire od takvih izjava”, napominje Čović.
Činjenica da je gradonačelnik Mostara osam godina kandidat HDZ BiH predmet je izbornog rezultata i partnerskih odnosa ove stranke sa pojedinim političkim opcijama, a ne ustupak koji je SDA napravila HDZ BiH.
“Što se tiče SDA, imali smo partnersku suradnju, koju smo pet – šest godina željeli pretvoriti u strateško partnerstvo. Gotovo da smo to završili prošle godine i da nije bilo određenih okolnosti unutar organiziranja SDA, prije svega bolesti predsjednika Sulejmana Tihića, mislim da bismo tada završili taj posao, tako da u nekim stvarima uopće danas ne bismo nagađali. Siguran sam da bismo do tada završili priču o Mostaru, da bismo danas imali izbore za grad Mostar i mnoge druge stvari”, pojašnjava Čović.
Dogovor sa SDA
Ipak, postojao je dogovor da kandidat SDA nakon četiri godine dobije mandat načelnika grada na Neretvi. No, Čović ističe da u takvim dogovorima nije sudjelovao.
“Ukazivali su mi da su postojali papiri na kojima se nešto potpisivalo. Mislim da je to vrijeme prije mog dolaska na mjesto predsjednika HDZ BiH. Kada sam taj dokument dobio na uvid, vidio sam da tu postoji više međusobno povezanih točaka, između ostalog, i to da se kandidati za načelnika mogu rotirati, kao jedno od mogućih rješenja. Moguće je da će to nekada biti rješenje za Mostar, no to mora biti cjelina. Ne možete izvući samo jedan dio koji vam odgovara, a druge ignorirati”, dodaje Čović.
Svi skupa, ističe, napravili smo veliku štetu građanima Mostara i nije se smjelo dogoditi da bude grad slučaj.
Protekle četiri godine u BiH ocijenio je teškim, uz opasku da je napravljen eksperiment koji se nije smio dogoditi, a da su ga pravili ljudi koji su mislili da nekoga mogu prevariti.
“Ako dobijete uvjerljivu podršku u jednom narodu, onda očekujete da to neko uvažava i da ne pokušava da vas eliminira određenim igrama. Svi oni koji su pokušali birati u ime Hrvata, bez obzira na kojojoj su razini vlasti to uspjeli uraditi, nisu naštetili Hrvatima, nego svim građanima BiH, ali i državi BiH. Zaustavili su sve tokove”, upozorava Čović.
Mišljenja je da HDZ BiH ne traži puno. “Uzmimo Mostar za primjer. Bošnjačka politika traži jednakost dva naroda u Mostaru. Ja to tražim na razini Federacije BiH. Ako sam tražio pet predstavnika u Vladi FBiH od 17 njenih članova, kako će to biti previše? Vlada Federacije, ako će biti Federacije, mora imati jednakopravnost dva naroda”, naglašava on.
Tko su krivci?
O krivcima za neprovođenje presude Sejdić – Finci nije htio konkretno odgovoriti.
“Odlučio sam da se u kampanji ne bavim prošlošću nego budućnošću. Može netko kazati da sam ja kriv. Ako imamo srpskog, bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, po meni je logično da hrvatskog biraju Hrvati, bošnjačkog Bošnjaci, a srpskog Srbi. Druga je stvar trebaju li nam tri člana i možemo li to drugačije organizirati. O tome apsolutno možemo razgovarati”, poručuje Čović.
Govoreći o aktualnom sazivu Predsjedništva BiH, ističe da je njihov rad katastrofalan.
“Ako idete u bilo koji vanjskopolitički segment, jedan član recimo u Generalnoj skupštini UN-a nešto govori, a drugi član to osporava. To je uvreda za državu, uvreda za zdrav razum. To je neprihvatljivo”, dodaje Čović.
Ukoliko postane član Predsjedništva BiH, ističe, građani ga se neće postiditi. Spreman je da časno i ponosno predstavlja svoj narod, ali i sve građane BiH, kao i samu državu svugdje u svijetu.
Smatra da je jedno od rješenje za BiH federalizacija, koja podrazumijeva ukidanje entiteta i kantona, te formiranje četiri federalne jedinice.
Nema unutarnjih granica
“Ključna stvar je da nema unutarnjih granica. Jedna je granica BiH, ona koju su UN priznale i koju mi predočavamo EU. Zagovornik sam snažne decentralizacije BiH. Kako ćemo to organizirati, stvar je kompromisa predstavnika koji će biti u vlasti, naroda i građana BiH. Duboko vjerujem da bismo s četiri administrativne cjeline 70 posto pojeftinili administraciju BiH”, navodi predsjednik HDZ BiH.
Uvjeren je da s ozbiljnim predstavnicima druga dva naroda o ovoj ideji može otvoreno i kompetentno razgovarati, kao što se razgovaralo u “travanjskom paketu” i “prudskom procesu”. Hoće li predsjednik SNSD Milorad Dodik, ukoliko ova stranka ostane na vlasti u RS, pristati na to, Čović odgovara: “Svjedoci smo da je Dodik potpisao travanjski paket i prudski sporazum. Dovoljna vam je ova činjenica”.
Tko je onda odgovoran što takva BiH nije završena priča.
“Iskreno, mislim da to nije problem Dodika, nego politike u Sarajevu. Ključ je u Sarajevu i kada govorimo o zadnjim pregovorima u vezi s presudom Sejdić – Finci”, mišljenja je Čović.
Na upit kako je doživio činjenicu da njegov partner Milorad Dodik nije uvažio aktualnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu prilikom njegovog boravka na berlinskoj konfereciji, Čović odgovara: “Bevanda je naglašavao da se moramo izboriti barem za malo projekata koji su bili predstavljeni u Berlinu, a Dodik u Moskvi zagovara projekte koji su suprotstavljeni onome što traži Bruxelles. To su globalne kampanje i Dodik se stavio na jednu stranu, što ja u nekoj mjeri razumijem, to je njegovo pravo. Međutim, mi moramo čuvati BiH”.
Podrška Karamarka
Komentirajući prisustvo predsjednika HDZ Hrvatske Tomislava Karamarka izbornom skupu HDZ BiH, Čović navodi da Karamarko podržava BiH i želi da Zagreb bude put kojim će naša država ići prema EU i sustizati susjede na tom putu.
“Velikodušno prihvatam podršku Karamarka, no ja sam razgovarao i s drugim predstavnicima opozicije i pozicije u Hrvatskoj. Mislim da uravnotežena politika iz Hrvatske ne iritira nikog u BiH”, dodaje Čović.
Jedna od tema razgovora bila je i slogan HDZ BiH za listopadske izbore “Hrvatski odgovor”.
“Godinu dana proučavali smo analize javnog mnjenja. Identificirali smo deset ključnih problema, prvenstveno nezaposlenost, korupciju, unutarnje uređenje BiH, njen eurpski put, presudu Sejdić – Finci, socijalnu politiku i društvenu solidarnost. Moramo dati odgovore na ta pitanja kako bismo dobili pravnu državu u punom kapacitetu, profesionalne pravosudne institucije, razvijenu ekonomiju i razvijeno gospodarstvo, kako bismo poboljšali položaj bh. građana”, pojašnjava Čović.
Ukoliko bude izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, upitan je i s kojim od kandidata iz druga dva naroda bi najlakše mogao surađivati na ostvarenju tih ciljeva.
“Ne želim nikoga izdvajati. Smatram da su oba srpska kandidata osobe sa kojima mogu raditi na ispunjenju ciljeva. Od bošnjačkih kandidata siguran sam da ih ima tri ili četiri s kojima mogu zagovarati ostvarenje tih politika. U svakom slučaju, čeka nas ogroman izazov da u, recimo, šest mjeseci ostvarimo ono što deset godina”, zaključuje Čović./HMS/