Published On: Pon, ožu 16th, 2020

ZLOČIN S PEČATOM Uz pomoć ‘države’ 1999. ubijen je Jozo Leutar

Dvadeset i jedna godina od stradanja zamjenika federalnog ministra unutarnjih poslova Joze Leutara navršena je danas, a ta je godišnjica obilježena jutros u 7.45 sati u vrijeme njegova stradanja.

U znak sjećanja na lik i djelo Leutara izvršeno je postrojavanje policijske jedinice Federalne uprave policije te polaganje vijenca na spomen-obilježje koje se nalazi na mjestu stradanja u ulici Alipašina u Sarajevu.

Na današnji dan 1999. godine izvršen je atentat na Jozu Leutar, tadašnjeg zamjenika ministra MUP-a, a taj slučaj se još nalazi među neriješenim ubojstvima.

Leutar se 16. ožujka u službenom automobilu vozio na posao kada je u 07.45 sati ujutro u sarajevskom naselju Ciglane eksplodirala eksplozivna naprava koja se nalazila u njegovom vozilu.

U automobilu bio je i vozač Željko Ćosić koji je preživio.

Leutar je preminuo u Univerzitetsko kliničkom centru Sarajevo 28. ožujka od posljedica eksplozije naprave postavljene u njegov službeni automobil, a ukopan je na groblju “Masline” u Mostaru.

AID-ov rukopis

Istinu će biti jedino moguće doznati kada iz parapolicijskih i obavještajnih službi iščeznu oni koji su godinama prikrivali i podmetali dokaze te čak i prijetili, izmišljali. Najprije sa samim vozilom i eksplozivom koji je podmetnut pod vozilo koje je eksplodiralo u ranim jutarnjim satima.

Leutar je teško ozlijeđen 16. ožujka 1999. kada je u službenom automobilu kojim je iz stana putovao do sjedišta MUP-a eksplodirala podmetnuta naprava.

Najteži šrapnel koji mu je završio u glavi koštao ga je života. Uslijed teških ozljeda preminuo je 28. ožujka u sarajevskoj bolnici.

Uz Leutara je u automobilu bio i njegov vozač Željko Ćosić koji je također ozlijeđen, ali je preživio atentat. Ćosić je na temelju lažnog iskaza zaštićenog svjedoka bio osumnjičen kao atentator na Leutara pa je bio i optužen te je u zatvoru proveo punih 30 mjeseci, a na kraju je pravomoćno oslobođen tih optužbi.

Stvarni počinitelji ubojstva Joze Leutara i dalje su nepoznati, no službe bi ih mogle vrlo lako pronaći.

Najprije treba započeti sa svjedočenjem Armana Jašarevića koji je vrlo kratko nakon ubojstva posvjedočio kako je bošnjački politički i policijski vrh odgovoran za njegovu likvidaciju. Do u potankosti je govorio o detaljima urote i pripreme ubojstva, no bošnjačke službe pod nadzorom zloglasnog MOS-a, a kasnije AID-a i uz asistenciju odabranih policijskih, pravosudnih i medijskih trabanata, odlučile su počiniti novi zločin.

Za ubojstvo Leutara optužile su Hrvate, a na popisu onih koji nikada nisu optuženi između redova, uz ostala, stajalo je i ime tadašnjeg predsjednika HDZ-a BiH i hrvatskog člana bh. Predsjedništva Ante Jelavića.

Sve to bio je sastavni dio obavještajne hobotnice kojom je upravljao SDA te je i danas održava živom i koristi po potrebi.

Lušija, Žilić …

Kako bi ovaj monstruozni plan potvrdili, izabrali su kriminalca Merima Galijatovića za tajnoga svjedoka koji je jedno vrijeme bio član i Kažnjeničke bojne. No, tijekom postupka obrana je razvalila ovoga kriminalca, kao i njegove laži te uprla prstom na Faika Lušiju, Mehmeda Žilića, koji pak nikada nisu bili ispitani.

Kada je prije nekoliko godina aktualizirana istraga u SIPA-i, protiv šefa toga tima i nekoliko članova mafijaška struktura AID-a je ‘isposlovala’ prijave i suspenziju ovih dužnosnika. Nakon toga istraga je posve zaustavljena. Danas prijeti nastupanje zastare jer je prošlo dvadeset godina od zločina.