Published On: Uto, stu 24th, 2020

ZLATKO TROBONJAČA Covid-19 skraćuje život, ženama za 12, muškarcima za 14 godina. Kako se došlo do tih brojki, objašnjava riječki imunolog

Što su to ‘godine izgubljenog života’ i kako se računaju, za tportal objašnjava riječki imunolog Zlatko Trobonjača

‘Često se kaže da bi ljudi koji su bolesni od drugih bolesti umrli i bez Covida, pa se govori da nisu umrli od Covida, nego s Covidom’, rekao je riječki imunolog Zlatko Trobonjača gostujući u emisiji ‘Izvan okvira’ televizije N1 s Ninom Kljenak. On smatra kako bi bilo najpoštenije govoriti o tome koliko SARS-CoV-2 skraćuje život. A to bi bilo otprilike 14 godina života za muškarce i 12 godina kraći život za žene oboljele od Covida-19.

Brojke su doista zastrašujuće, no kako je došao do njih?

‘Gledate li kakva je smrtnost od Covida, morate govoriti o općoj smrtnosti, a da biste napravili detaljnu analizu, morate cijelu populaciju umrlih od Covida podijeliti u podgrupe. One s blagom ili jačom hipertenzijom, pa one s dijabetesom, s autoimunim bolestima, malignim bolestima itd. Dakle sa svim komorbiditetima’, objašnjava Trobonjača. ‘Potom morate vidjeti koliki je projicirani životni vijek i tek onda koliko je ta skupina živjela s Covidom-19.’

Različiti podaci

Dakle niz pojedinačnih slučajeva treba uprosječiti da bi se došlo do nekog statističkog podatka. Dakako, upozorava Trobonjača, ti će podaci biti različiti za stanovnike Afrike, Azije, zapadne Europe, Amerike. Razlikovat će se i podaci za bijelce, crnce, Hispanoamerikance…

‘Sve to treba uzeti u obzir i zato su ta istraživanja jako kompleksna i problem je doći do podataka iz takvih istraživanja’, kaže riječki imunolog, a podatke o izgubljenim godinama života zbog pandemije izvukao je iz dva znanstvena rada koja je pročitao istražujući Covid-19.

‘To su podaci iz znanstvene literature koji se mogu pročitati; pitanje je koliko su istiniti i koliko su potvrđeni’, kaže Trobonjača te smatra da je to jedini ispravni način na koji govoriti o smrtnosti od Covida.

‘Ne možete reći da će Covid ubiti nekoga tko će ionako živjeti još tri-četiri mjeseca. Ne možete znati kad će netko umrijeti. No možemo se služiti znanstvenim podacima na temelju kojih možemo utvrditi što Covid radi, kakvu smrtnost ima’, kaže imunolog. ‘Godine izgubljenog života za određenu populaciju jedini su relevantan parametar.’

Pitate li za definiciju, izgubljene godine života, odnosno potencijalno izgubljene godine života ili pak izgubljene godine potencijalnog života, ovisno o izvoru, skraćeno PYLL, odnose se na podatak o ukupno izgubljenim godinama života uslijed prerane smrtnosti populacije, bez obzira na to je li riječ o prirodnoj ili nasilnoj smrti.

'To je jednostavan i jedini relevantan parametar', ističe Trobonjača govoreći o terminologiji izgubljenih godina života
‘To je jednostavan i jedini relevantan parametar’, ističe Trobonjača govoreći o terminologiji izgubljenih godina života Izvor: Cropix / Autor: Matija Djanjesic

Primjer astmatičara

Kalkulacija uključuje zbroj frekvencija smrtnih slučajeva određenih dobnih skupina koje se množe s preostalim godinama života do izabrane granice starosti. Tako kaže definicija, a Trobonjača to pojednostavljuje na primjeru astmatičara starog 40 godina.

‘Recimo da je njegova projicirana života dob 80 godina, jer se astma danas dobro liječi, ali je umro u šezdesetoj – onda to znači da je izgubio 20 godina života. Umre li u četrdesetoj, onda je izgubio 40 godina života’, objašnjava Trobonjača. Dakle čovjek koji je bio u dobroj kondiciji i imao samo astmu i ništa drugo statistički bi doživio 80 godina. Ako je uz astmu dobio i Covid pa umro u šezdesetoj, onda je izgubio 20 godina života.

‘Tako je jedino pravilno govoriti za svaku podskupinu, a ne reći, kako se često čuje, umro je u 70., ali je bolovao od autoimune bolesti. Što to znači? Danas se autoimune bolesti dobro liječe i možda bi doživio normalnu dob, možda bi živio 90 godina. Treba vidjeti koliko ljudi bez Covida živi s tom bolešću pa onda usporediti tu skupinu koja živi s tom bolešću i bez Covida s onima koji su umrli, a dobili su Covid. To je jednostavan i jedini relevantan parametar‘, ističe Trobonjača.

A korištenjem takvih parametara izračunat je utjecaj Covida-19 na gubitak godina života u SAD-u. Riječ je o 194.000 preranih smrti, zabilježenih od izbijanja pandemije do početka listopada. Koristeći se gore spomenutim formulama, znanstvenici su došli do podatka o više od 2,5 milijuna izgubljenih godina života samo u Americi! U prosjeku, to je više od 13,25 godina po osobi, s uočenim razlikama između muškaraca i žena. Istovremeno su uočili da se gotovo polovica godina potencijalnog života izgubila u populaciji koja i nije baš jako stara.

Zlatko Trobonjača
Zlatko Trobonjača Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Za svakog bi se moglo izračunati koliki je njegov očekivani životni vijek i koliko ste godina života izgubili ako umrete prije prosječnog životnog vijeka za ljude iz takve populacije. Zbrajanjem takvih, pojedinačnih slučajeva dobije se i prosjek izgubljenih godina žena i muškaraca o kojem je govorio Trobonjača.

‘Prosječna životna dob nije jednaka za svakog jer čovjek koji boluje od raka možda neće doživjeti normalnu životnu dob. Ako takav čovjek dobije i Covid, njemu će se život skratiti, jer bi u prosjeku mogao umrijeti za tri-četiri godine’, objašnjava Trobonjača, ističući kako je riječ o prosjecima, a ne konkretnim slučajevima.

‘Tako ima smisla razgovarati, sve ostalo su paušalne ocjene‘, kaže Trobonjača, ‘da izbjegnemo raspravu o tome je li netko umro s ili od Covida, jer je i jedno i drugo točno.’