Published On: Pon, stu 14th, 2016

Žene u BiH ne samo da teže dolaze do posla nego su mnoge i u robovlasničkom odnosu…

Prije par dana  vozeći se iz smjera Mostara ka Čitluku sjeli smo jednu gospođu koja je stopirala. Jutro je. Vikend. Gospođa ispijenog izgleda, vidno umorna stopira u sedam sati u jutro prema Tromeđi. U razgovoru s njom slušamo kako radi za 15KM dnevno. Mjesto restorana je u okolici Međugorja i poznato je redakciji. Ne iznosimo ga kako ne bi ugrozili posao dotičnog gospođi. Službeno gospođa radi osam sati radnog vremena, no neslužbeno radi i vikende, te tijekom tjedna ostaje od zore do kasno u noć. Budući da joj je muž nezaposlen, i imaju jedno dijete koje školuju, posao je to koji ne može odbiti. Posao od 450KM mjesečno, na koji je uredno i u skladu sa zakonom prijavljena. Što rade inspekcije rada, ne znamo, niti znamo je li gospođa svjesna svojih radničkih prava, no ono što znamo je sljedeće: Onaj tko je ozakonio minimalac od 450KM mjesečno legalizirao je robovlasnički odnos u BIH. Tog nekog trebalo bi pronaći  i osuditi na doživotnu kaznu zakona. Jer zakon koji omogućuje gazdama, nesuvislo bogaćenje, izvlačenjem enormnog dijela dobiti na sebe, uz mogućnost uništavanja cijelih obitelji nije zakon, nego zločinačko djelo.
Primjerice u jednoj Njemačkoj, firma koja ostvari godišnji prihod od 20 milijuna maraka, ostavit će znatno veći dio na plaće radnika nego u BIH. I u Njemačkoj je tržište slobodno no u Njemačkoj nema robovlasničkih zakona. Kapitalizam je to kojem država poteže ručnu. Da ne podivlja.
Ako BIH vlasti i dalje planiraju BH građane držati na razini posljednjeg europskog ropstva, bio bi red da onda plate reklamu na BBC-u, Rai Uno, ili TV5 s parolom: “Investirajte u BIH, vaša dobit ovdje će biti veća, nudimo vam umjesto radne snage, jeftino domaće roblje!”
Prenosimo i tekst VL-a o pravima žena pri zapošljavanju:
Agencija za statistiku BiH objavila je rezultate ankete o rad
noj snazi za 2016. godinu. Ta anketa je obuhvatno istraživanje kojim se prikupljaju podaci o osnovnim karakteristikama radno sposobnog stanovništva, a na temelju kojih se vrši procjena ukupne radne snage u državi i daje definitivna slika gospodarskih i društvenih kretanja.
U istraživanju su uvršteni i rezultati iz prethodne dvije godine, tako da jasno daju uvid u trendove i kretanja u promatranom trogodišnjem razdoblju.
Glavni cilj ovog istraživanja jest dobivanje podataka o tri osnovna kontingenta stanovništva: zaposlenim, nezaposlenim i neaktivnim osobama. Anketom je bilo obuhvaćeno 10.616 kućanstava u BiH, i to 6121 u FBiH, 3442 u RS-u i 1053 u Distriktu Brčko.
Promatrana ciljana skupina je životne dobi od 15 do 64 godine.
Treba, dakako, imati u vidu da je cjelokupna anketa rađena prije objave konačnih rezultata popisa stanovništva pa se statistički uzorak ne oslanja na popis iz 2013. godine.
Najviše je zaposlenih u životnoj dobi od 25 do 49 godine.
Kad je riječ o radno sposobnom stanovništvu u BiH, odmah se uočava značajan udio tzv. neaktivnog stanovništva od čak 56,9 posto, dok je zaposlenih samo 32,2 posto. S ekonomskog stajališta, riječ je o onom stanovništvu koje čine sve osobe koje smatraju da ih uzdržava aktivno stanovništvo. Stanje je još alarmantnije kada se uzme u obzir spolna struktura, pri čemu udio neaktivnog stanovništva među radno sposobnim ženama iznosi vrtoglavih 67,9 posto ili skoro dvije trećine ove populacije. Zabrinjavajući je ovo postotak koji ne pokazuje ozbiljnije tendencije poboljšanja, čak ni kada se u razmatranje uzme trogodišnje razdoblje. Ako se ovi rezultati promatraju na entitetskoj razini, oni su manje-više preslika stanja na državnoj, s tim da je nešto veći udio zaposlenih žena u RS-u nego u FBiH. Kada se u analizu kao kriterij uvrsti status u zaposlenju, onda je već uobičajeno najviše zaposlenih u statusu zaposlenika (rade u nekoj tvrtci ili za nekoga), njih čak 75,6, dok je najmanje zaposlenih u statusu neplaćenih pomažućih članova, piše  Večernji list.
Najveći dio radno sposobnog stanovništva, prema području svoje djelatnosti, koncentriran je u uslužnim djelatnostima, čak 50,8 posto, dok je, s druge strane, on najmanji u sferi poljoprivredne proizvodnje i iznosi samo 18 posto. To daje jasnu sliku o lošem stanju u kojem se poljoprivreda u BiH trenutačno nalazi te je potrebno pronaći adekvatan odgovor kako bi se ovaj vid proizvodnje revitalizirao.
Ni u području industrijske proizvodnje stanje nije baš sjajno, gdje je zaposleno 31,3 posto radno aktivnog stanovništva.
Ovakav oblik izvješća i anketa na godišnjoj razini koriste podjednako domaće institucije, kao i strani i domaći investitori, kako bi stekli uvid u gospodarsku klimu koja vlada u pojedinim zemljama. Sudeći prema svemu što se moglo vidjeti u rezultatima ove ankete, potrebno je što je što hitnije razviti adekvatnu strategiju za ostvarivanje boljeg i kvalitetnijeg napretka u području zapošljavanja i iskoristivosti radne snage prema svim mjerilima. Usporedne analize u tromjesečnom razdoblju pokazuju neznatne pomake u skoro svim promatranim kategorijama ove obuhvatne ankete.

Leave a comment

XHTML: You can use these html tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>