Povećan interes medija i rašireno korištenje društvenih mreža nisu potaknuli transparentnost, tvrde analitičari, unatoč tome što se predsjednici više ne mogu skrivati od javnosti kao što se Wilson uspio na četiri mjeseca.
Kakva je zapravo zdravstvena slika Donalda Trumpa? Proturječne i nepotpune informacije dužnosnika o njegovoj zarazi koronavirusom potvrđuju da je zdravlje američkih predsjednika dobro čuvana tajna.
Analitičari također kažu da je Trump pametno koristio digitalne alate kako bi upravljao izvještavanjem o prvoj osobnoj zdravstvenoj krizi u mandatu.
Matthew Algeo, autor nekoliko knjiga o opetovanim lažima američkih lidera, kaže da predsjednici nisu dužni govoriti o svom zdravlju pa se ne čudi što to ni ne čine.
Izbori su za koji tjedan pa nije vrijeme da Trump izgleda kao da nije “potpuno fit”, kažu analitičari.
“Predsjednici ne žele izgledati slabo, nijedan političar ne želi izgledati slabo. Učinit će sve da to izbjegnu”, rekao je Algeo.
Osobni liječnik predsjednika najčešće je vojnik. Aktualni, dr. Sean Conley, mornarički je časnik. Rose McDermott, analitičarka sa Sveučilišta Brown, kaže da je to sukob interesa, prenosi Hina.
“Sean Conley predsjednikov je liječnik, a predsjednik je njegov vrhovni zapovjednik”, rekla je McDermott.
Ako se predsjedniku ne svidi što Conley kaže o njemu, može ga otpustiti. Može mu čak oduzeti mirovinu, kaže McDermott.
Wilson, JFK…
Povijest američkih predsjednika ispunjena je lažima o njihovom zdravlju.
Woodrow Wilson pretrpio je teži moždani udar u jesen 1919. koji ga je djelomično paralizirao, ali se to nije otkrilo do veljače 1920.
Dwight Eisenhower ublažavao je ozbiljnost srčanog udara 1955., dok John F. Kennedy nikad nije progovorio svojoj Addisonovoj bolesti koja može biti fatalna.
Kennedyjevo ubojstvo 1963. dovelo je do toga da je četiri godine kasnije izmijenjen 25. amandman američkog ustava po kojemu potpredsjednik preuzima čelnu dužnost ako predsjednik umre ili bude onesposobljen.
Ipak, osim kada se radi o jasnoj i ozbiljnoj povredi, kao kada je Ronald Reagan ustrijeljen 1981. i njegove ovlasti su privremeno prenesene tadašnjem potpredsjedniku Georgeu Bushu, okolnosti u kojima Kongres može proglasiti predsjednika nesposobnim za izvršavanje dužnosti nisu jasno definirane, rekao je Algeo.
Povećan interes medija i rašireno korištenje društvenih mreža nisu potaknuli transparentnost, tvrde analitičari, unatoč tome što se predsjednici više ne mogu skrivati od javnosti kao što se Wilson uspio na četiri mjeseca.
Osobito jer Trump, koji je od televizijske reality zvijezde u međuvremenu postao mahniti “tviteraš”, zna kako se postaviti u centar pažnje, smatra Emerson Brooking iz Atlantic Councila.
Trump drži medije na nogama još od prošlog petka, a u nedjelju je objavio pomno osmišljen video u kojemu aludira da je pobijedio koronavirus.
Kulminacija je bio njegov povratak Bijeloj kući u ponedjeljak, što Brooking opisuje “filmskim”.
“Trump intuitivno razumije brzinu modernog ciklusa vijesti”, rekao je Brooking.
“Ako mediji raspravljaju ili kritiziraju najnoviji Trumpov sadržaj, neće postavljati druga pitanja o covid-19 ili o 25. amandmanu”, dodao je.
Neovisni nadzor?
Neki stručnjaci pozivaju na osnivanje povjerenstva neovisnih liječnika koji će nadzirati predsjednikovo zdravlje zbog nedostatka transparentnosti.
Trump je sa 74 godine najstariji američki predsjednik, a njegov demokratski rival Joe Biden ima 77 godina.
Pozivi za neovisnim nadzorom zdravlja političkih lidera dosad nisu urodili plodom u SAD-u, a ni u drugim zapadnim zemljama.
Zdravstveno stanje predsjednika neke zemlje nije tabu samo u Americi, primjećuje McDermott.
Autoritarni režimi su očiti primjeri, ali građani su većinom prepušteni nagađanjima i u demokratskim zemljama.
Njemačka kancelarka Angela Merkel nije htjela iznositi detalje o svojoj drhtavici u javnosti 2019, navodi Hina.
“Nisam vidio da je itko postavio ogledni primjer i jednom godišnje istupio s objavom medicinske dokumentacije na način na koji mnogi lideri u SAD-u objavljuju podatke o svojim porezima”, rekao je McDermott.
Više tisuća protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa okupilo se u u subotu Berlinu kako bi prosvjedovali protiv mjera njemačke vlade koje smatraju pretjeranima.
Organizatori prosvjeda koji je prijavljen pod nazivom “Marš šutnje protiv rasizma i za naša ljudska prava”, pozvali su sudionike prosvjeda da se suzdrže od političkih poruka.
“Mi smo šarena mješavina različitih društvenih grupa koja se, bez obzira na porijeklo i materijalni status, ne slaže s politiziranjem koronavirusa koje kao posljedicu ima ograničenje naših ljudskih prava”, stoji u pozivu na prosvjede.
Organizatori prosvjeda traže prekid “kampanje zastrašivanja” njemačke vlade.
Policija je izvijestila kako je prijavljeno oko 20.000 prosvjednika te kako se za sada svi drže propisanih mjera poput nošenja zaštitnih maski, prenosi Hina.
Organizatori tzv. higijenskih prosvjeda, kako se nazivaju prosvjedi protiv mjera za sprječavanje širenja koronavirusa, ovim se pozivima nastoje ograditi od političke pozadine ove vrste prosvjeda.
Posljednjih mjeseci je tijekom prosvjeda dolazilo do radikalno desnih izgreda a u kolovozu je grupa prosvjednika s ekstremno desne scene pokušala nasilno ući u zgradu Reichstaga.