Published On: Pon, kol 14th, 2017

Zbog čega bi Hrvati i Bošnjaci trebali obilježavati 6. kolovoza, kao posebno važan datum?

Hrvatska je ovih dana obilježila 22. obljetnicu vojnoredarstvene operacije Oluja kojom je od srpske okupacije oslobođena četvrtina teritorija međunarodno priznate Republike Hrvatske, uništena tzv. Republika Srpska krajina i san o velikoj Srbiji, piše travnicki.ba

No, ne samo to. Oluja je bila presudna i za sapas Bihaćke krajine, kojoj je prijetila sudbina Srebrenice. Njome je Milošević prisiljen na potpisivanje Daytonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat i sačuvana Bosna i Hercegovine, koja je po međunarodnom mirovnom sporazumu definirana kao federacija dva entiteta Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda hrvatskog, bošnjačkog i srpskog.

Vojne preteče Oluje u BiH

S druge, pak, strane u BiH su stvarane pretpostavke za uspiješnu izvedbu “Oluje, podsjeća Hrvatski Medijski Servis

Nakon akcije “Zima 94” od 29.studenog do 24.prosinca 1994.s ciljem zaustavljanja srpske agresije na Bihać, snage Hrvatske vojske i HVO zauzele su Dinaru, dio Livanjskog polja i stvorile uvjete za nove akcije. Od 4. do 11. lipnja 1995. godine akcijama “Skok 1” i “Skok 2” ovladani su prostori za oslobadanje B.Grahova, Glamočkog polja i puta Glamoč-B.Grahovo.

U vrijeme kada je u BiH buktio rat, prijetila opasnost da agresor ostvari svoje ciljeve i zaokruži teritorije u BiH i RH, hrvatsko vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tudmanom i Predsjednikom Predsjedništva RBiH, (faktički bošnjačkim ratnim entitetom) Alijom Izetbegovićem uz blagoslov američkog predsjednika Clintona, 22.srpnja 1995.godine u Splitu potpisuju povijesni Medunarodni “Splitski sporazum”, kojim je omogućeno korištenje teritorije BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija  RS i tadašnje JNA. Puni naziv sporazuma je: “Deklaracija o oživotvorenju sporazuma iz Wosingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanja politickog rjesenja sukladno naporima medunarodne zajednice. Ovom sporazumu posredovao  je tadasnji predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel.

U Hrvatskoj 700.000 izbjeglica iz BiH

Nakon toga akcijom “Ljeto 95” od 25. do 30.srpnja snage HV i HVO  su ovladale Grahovom i Glamočem čime su stvoreni uvjeti za oslobodilačku akciju “Oluja” 5.kolovoza 1995.godine.

U to vrijeme u Republici Hrvatskoj nalazilo se oko 700.000 izbjeglica, Hrvata i Bosnjaka prognanih iz BiH o kojima su se brinule vlasti RH.

Taj 6.kolovoza 1995.godine za hrvatski i bosnjacki narod u BiH je jedan od najznačajnijih datuma u proteklom ratu, smatra zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH Slavica Josipović.

Što se dogodilo 6. kolovoza?

Dan nakon početka Oluje na povijesnom Koranskom mostu u Trzačkoj Rašteli spojile su se snage HV i Armije RBiH, čime je deblokiran bihaćki okrug nakon 1201 dan gdje su se u okruženju nalazilo oko 300.000 stanovnika i kojem je prijetila sudbina Srebrenice, podsjeća Josipović.

Prisjetimo se povijesnog susreta dva generala: Generala HV Marijana Marekovica i Generala Armije RBiH  Atifa Dudakovica zapovjednika 5. Korpusa Armije RBiH, u nazocnosti Ivana Prše zapovjednika HVO Bihać i ostalih, kada je general Dudakovic rekao:” Gospodine generale, dobro došli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli”.

Srušene dvije paradržave

Taj dan je srušen koncept velike Srbije, uništene dvije paradržave: SAO Krajina i Autonomna pokrajina zapadna Bosna, stvoreni uvjeti za završetak rata u BiH, kao i donošenje Mirovnog sporazuma. Nakon toga u pobjedničkom duhu vojnim akcijama Maestral od 8.do 15.rujna osloboden je Kupres, Jajce, Mrkonjić Grad, a akcijom “Južni potez”, od 8. do 12 listopada pobjedničke snage HV i HVO su  bile pred Banja Lukom kada su zaustavljene po zahtijevu Vlade SAD. Nakon toga je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

Josipović smatra kako je 6. kolovoza iznimno važan datum kako za hrvatski, tako i za bošnjački narod, te da bi ga kao takvog trebalo posebno obilježavati. No njezina prošlogodišnja inicijativa u Zastupničkog domu parlamenta F BiH od bošnjačkih zastupnika bila je ignorirana, dok bošnjački mediji i dalje minimiziraju važnost “Oluje”, vojnih akcije prije i nakon nje za opstanak BiH.