Published On: Mon, Feb 18th, 2013

Zašto u BiH nije moguće održati referendum o bilo čemu?

Dubrovčani su odlučili: održati će se referendum o izgradnji golf terena na Srđu, bez obzira što o tome mislio njihov gradonačelnik Andro Vlahušić.
Jesu li golferi dobrodošli u Dubrovnik ili ne, pitanje je isključivo za Dubrovčane. Ono što čini ovaj referendum značajnim je to da će po prvi put građani jednog hrvatskog grada direktno odlučiti o nekom gradskom pitanju. Po svom značaju dubrovački referendum se čak može svrstati uz referendume iz 1991. i 2012. na kojima su se hrvatski građani odlučili za napuštanje Jugoslavije, te ulazak u Europsku uniju.
Nesumnjivo je da će se ubuduće ovaj način neposredne demokracije početi primjenjivati u sve većem broju hrvatskih gradova i općina.
Sa Srđa pogled puca i na BiH, zemlju u kojoj se prvi, a kako stvari stoje i posljednji, referendum održao još 1992. Kao i na hrvatskom iz 1991., građani su se te 1992. odlučili na izlazak iz Jugoslavije.
Zašto bi referendum iz 1992. lako mogao biti i posljednjim bh. referendumom kad iz Republike Srpske često čujemo prijetnje o secesiji za koju bi se narod trebao odlučiti upravo na referendumu?
Potpisivanjem Dejtonskog i Pariškog sporazuma 1995. godine, u BiH je uveden izborni sustav koji je imao za cilj integriranje tri na smrt zavađene nacionalne zajednice. Nedorečen po pitanju roka trajanja, Dayton je poslužio za završetak rata, ali nije poslužio za stvaranje funkcionalne, pa i normalne koliko to može biti, države. Tako je i demokracija u BiH ograničena na pravo glasa na općim i lokalnim izborima u kojima građanin služi samo za ubacivanje glasačkog listića u kutiju.
Zakon o referendumu je u BiH donesen jedino u Republici Srpskoj. Međutim, on je toliko kontradiktoran načelima demokracije da gubi svoju svrhu. Naime, prema ovome zakonu referendum se može održati tek na zahtjev četvrtine zastupnika Narodne skupštine RS-a, a smatra se uspješnim ukoliko na referendumsko pitanje odgovori većina ukupnog broja registriranih birača, a ne većina glasača na referendumu.
Ovakav referendum prema tome može poslužiti samo kao „demokratsko“ pokriće političkoj stranci koja je u tom trenutku na vlasti i želi provesti neku škakljivu odluku.
Stanovnici Bosne i Hercegovine tako ne mogu organizirati referendumu, ne samo o političkim pitanjima, već i pitanjima iz ekonomije ili prostornog planiranja.
Jedan primjer toga je organiziranje peticije za zaštitu Hutovog Blata koju je organizirao World Wildlife Fund. Peticiju su potpisale tisuće ljudi što je za svaku pohvalu, ali ona ne obavezuje nikoga ni na što. Pitanje Hutova Blata nije samo pitanje tamošnjeg biljnog i životinjskog fonda, već i pitanje opstanka ljudi u niskoj Hercegovini jer bi ono što može uništiti Hutovo, moglo uništiti i cijelo porječje donjeg toka Neretve. Nažalost, nitko se i ne pita zašto građani direktno ne mogu odlučivati o ovakvim stvarima. U demokratskim državama je uobičajeno da su rezultati referenduma obavezujući za zakonodavca, pa je to najvjerojatnije i jedini razlog zašto ga kod nas nije moguće održati.
Tako se demokratsko pravo pojedinca svodi samo na ubacivanje listića i vjeru u dobru volju onoga tko pobijedi na izborima. Također, poražavajuća je pasivnost organizacija civilnog društva koje djeluju isključivo na osnovu zadanih projekata, i to vrlo često iz budžeta nekih od državnih/entitetskih/županijskih institucija. Dakle, problem ne postoji ako nitko ne financira projekt za njega.
Često se po mnogočemu, osim po realnom bogatstvu, uspoređujemo sa Švicarskom. U ovoj zemlji građani direktno mogu odlučivati o promjeni državnog Ustava, ali i na općinski budžet. Svaka razina vlasti je putem referenduma, pod različitim pravilima, podložna direktnoj odluci građana mimo regularnih izbora. Naravno, u Švicarskoj je svaki referendumski rezultat obavezujući.
Pitanje referenduma je samo jedno od stvari koje nam dokazuju da živimo u prividu demokracije. I ono što je najgore: birači ne mogu čak ni odlučiti hoće li se donijeti zakon koji bi predvidio referendum. Mogu samo vjerovati onome tko to obeća, ako obeća i ako ispuni obećanje.
Ma . B l Bljesak.info