Published On: Pon, ruj 19th, 2016

LASIĆ: Za domoroce se govori o nužnosti pozitivne diskriminacije, a ovdje bi kao bilo da netko Hrvatima, autohtonom narodu dodjeljuje kap milosti

Znatno pesimističniji u pogledu utjecaja Hrvatske na BiH, ali i pozicije Hrvata u BiH je profesor na mostarskom sveučilištu Mile Lasić. I on smatra da ne postoji ni minimalna spremnost u BiH, susjedstvu i međunarodnoj zajednici generalno da se uđe u proces ustavnog pa time i teritorijalnog preustroja BiH. Lasić ne vidi spremnost u BiH i Hrvatskoj da se barem kroz izmjene izbornog zakonodavstva poboljša pozicija bosanskohercegovačkih Hrvata.

  • Nema nijedne naznake da u svijetu ima spremnosti ili volje za intervenciju treće strane koja je u međunarodnom pravu i odnosima legitimno sredstvo pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Nema naznake da uskoro možemo očekivati preustroj, niti pak ima zrelosti u BiH pa ni unutar Hrvatske da se nešto mijenja. Barem bi trebalo mijenjati izborni zakon u BiH kako se ne bi na općim izborima 2018. godine ponovno dogodila manipulacija, a u Hrvatskoj da se de facto izvadi, ako uopće treba, BiH iz 11. izborne jedinice, jer u svim drugim zemljama Hrvati jesu nacionalne manjine, a u BiH su konstitutivna nacija – upozorava Lasić.

Referirajući se na pismo koje je Čović uputio članicama PIC-a, Lasić kaže da se ono može promatrati u kontekstu predizborne kampanje, referenduma u RS-u, ali i, kako ističe, nezrelih priča iz redova bošnjačke političke i akademske zajednice o tome da su Hrvati u BiH čak suviše pozitivno diskriminirani. O tome je u nekoliko navrata govorio i Bakir Izetbegović.
Mogućnost veta i pariteta

  • Konstitutivni narod ne može biti pozitivno diskriminiran. Uostalom, u svijetu se za domoroce govori o nužnosti pozitivne diskriminacije, a ovdje bi kao bilo da netko Hrvatima kao autohtonom narodu dodjeljuje kap milosti pa mu se prelilo – kaže Lasić.

Ono na što Čović upozorava u pismu neravnopravnost je Hrvata, za Lasića je „stvar beskrajno izgubljena unaprijed“, jer, kako navodi, niti ima spremnosti u svijetu, niti u Hrvatskoj ima zrelosti o tome kako treba pomoći Hrvatima da očuvaju status konstitutivne nacije.

  • Hrvati ‘nestaju’ u BiH u prvom redu jer im je manja osnova. Može se kazati da je specifičnost položaja hrvatskog naroda prvenstveno u njegovoj majušnosti. U odnosu na prijeratno stanje, taj se broj gotovo prepolovio. Trendovi odlaska trbuhom za kruhom prisutni su kod svih, ali se drastično manifestiraju kod Hrvata. U konačnici se prave dva entiteta s uvjerljivom bošnjačkom i srpskom većinom, u kojima su Hrvati kamičak u cipeli i otuda, između ostalog, Izetbegovićeva izjava o tome da Hrvati imaju previše prava. Kada bi se razumjelo da je upravljanje razlikama ključno pitanje opstojnosti višenacionalne zemlje BiH, mi bismo krenuli naprijed. U tom prostoru razvijao bi se koncept institucionalne ravnopravnosti bez obzira na broj, a to uključuje i mogućnost veta i paritet. Onda bi ova zemlja imala perspektivu. U protivnom, ona je nema i ako na kraju prevlada koncept dvaju entiteta dvaju većinskih naroda, bez Hrvata kao trećeg elementa, BiH će biti korak bliže svojoj disoluciji, a taj smo film već gledali – zaključuje Lasić.

On je bio član ekspertnog povjerenstva, uspostavljenog uz pomoć američkog veleposlanstva u BiH, koje je prije nekoliko godina radilo na prijedlogu reforme entitetskog ustava u Federaciji BiH. Ideja je bila da se barem pojednostavi funkcioniranje ovog entiteta kada već Republika Srpska ne želi bilo kakve ustavne promjene na državnoj razini. Međutim, iako su mnogi od prijedloga ovog ekspertnog povjerenstva u javnosti ocijenjeni dobrim, izostala je politička volja da se na osnovi tog dokumenta krene u reformu Ustava Federacije BiH …
Večernji list, Obzor, subota 17. rujna 2016., str. 24-25.
Prenešeno sa http://milelasic.com/?p=5797