Published On: Thu, Sep 3rd, 2015

ZAŠTO NISU DOBRODOŠLI U BOGATE ARAPSKE ZEMLJE? 'To su traumatizirani ljudi, ne bi se oni uklopili u naš život na visokoj nozi'

ZAŠTO NISU DOBRODOŠLI U BOGATE ARAPSKE ZEMLJE? 'To su traumatizirani ljudi, ne bi se oni uklopili u naš život na visokoj nozi'

Od početka građanskog rata u Siriji više od 4 milijuna ljudi pobjeglo je iz te zemlje u strahu za vlastiti život. Najviše ih je pobjeglo u susjedne ili bliske arapske zemlje – Tursku, Libanon, Jordan, Irak i Egipat. Oni koji kreću dalje, gotovo isključivo kreću prema sjeverozapadu, prema Europskoj uniji, u kojoj se trenutno nalazi više od 160.000 registriranih izbjeglica, no rijetko tko iz Sirije kreće prema zemljama Perzijskog zaljeva, iako se radi o bogatim državama s kojima mnogi koji bježe dijele vjeru i kulturu.
Glavni problem za izbjeglice je što niti jedna od šest bogatih i utjecajnih zemalja Perzijskog zaljeva – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Bahrein, Kuvajt i Katar – nije potpisnica UN-ove konvencije o izbjeglicama, koja definira pojam izbjeglice i prava osoba koje traže azil. Ulaz u te zemlje nije moguć bez vize, koju rijetko dobivaju.
Umjesto prihvata izbjeglica, zemlje Perzijskog zaljeva pružaju novčanu pomoć. Emirati su financirali cijeli kamp za izbjeglice u Jordanu koji prima desetke tisuća Sirijaca. Vlade Saudijske Arabije i Katara donirale su novac, hranu, skloništa i odjeću za sirijske izbjeglice u Libanonu, Turskoj i Jordanu. Ukupno su dale više od 900 milijuna dolara za Sirijske izbjeglice.
S druge strane, zemlje Europske unije do sada su donirale više od 2,4 milijarde dolara, i pripremaju se za prihvat još većeg broja izbjeglica.

Muslimani se osjećaju izdano

Radi se o situaciji u kojoj sve veći broj muslimana, kao i muslimanske zajednice u europskim državama, počinju prozivati svoju ‘braću po vjeri’, a trend je sve vidljiviji na društvenim mrežama.
Samo prošlog tjedna, arapski hashtag ‘Prihvaćanje sirijskih izbjeglica je dužnost Zaljeva’ korišten je više od 33.000 puta na Twitteru. Korisnici objavljuju fotografije sirijskih izbjeglica kako stradavaju na moru, djece kako prelaze bodljikave žice ili obitelji kako spavaju na otvorenom.
Na Facebook stranici ‘Sirijska zajednica u Danskoj’ objavljen je video koji prikazuje migrante kako ulaze u Austriju iz Mađarske. Jedan od korisnika pita se: ‘Kako smo pobjegli iz regije naše muslimanske braće, koja bi trebala preuzeti više odgovornosti za nas od ljudi koje opisuju kao nevjernike’. Drugi mu korisnik odgovara: ‘Kunem se Svevišnjim, Arapi su nevjernici!’
Čak i tradicionalni mediji u arapskim zemljama Perzijskog zaljeva sve više pozivaju na solidarnost. Saudijski dnevnik Majjak objavio je strip koji je postao hit na društvenim mrežama – u kojem izbjeglica s djetetom kleči pred vratima EU, dok iza arapskih vrata, okruženih bodljikavom žicom, bijesni šeik upire prstom u EU i viče ‘Zašto ih ne pustite unutra, vi negostoljubivi ljudi?’
BBC-jeva novinarka Amira Fathalla vjeruje kako će teško doći do promjene u politici zaljevskih država prema izbjeglicama. Većina se oslanja na radnike iz Indije i jugoistočne Azije, koji rade teške poslove za koje nije potrebno obrazovanje. Iako Arapi iz država koje nisu iz Perzijskog zaljeva često rade poslove srednje klase, u zadnje vrijeme se suočavaju sa sve jačom ‘nacionalizacijom,’ u kojoj saudijske i kuvajtske vlasti daju prednost lokalnoj radnoj snazi.

‘Previsoka cijena života’

Liberalni komentator iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sultan Sooud al-Qassemi, otvoreno poziva svoju vladu na prihvat izbjeglica. Lokalni think-tankovi protive se prihvatu uz argumente koji su privukli brojne javne kritike – tvrdnje da je ‘cijena života u Zaljevu previsoka za njih’ ili da se radi o teško traumatiziranim ljudima koji ‘se neće prilagoditi životu u zaljevskom društvu’.
Iako se zaljevske zemlje godinama boje gubitka svojeg jezika i kulturnog identiteta zbog velikog broja ekonomskih imigranata, Al-Qassemi vjeruje i da odbijaju Sirijce jer se boje priljeva velikog broja politički aktivnih Arapa u svoje zemlje, koju su tradicionalno izrazito politički pasivne.
Kuvajt je za sada pokazao najviše dobre volje spram sirijske nedaće time što je odobrio vize za dugotrajni boravak svim Sirijcima koji trenutno rade i žive u toj zemlji – njih 120.000 – što znači da ih neće deportirati natrag u Siriju kada im isteknu aktualne vize.
U situaciji u kojoj Europska unija priprema planove za dolazak i smještaj novih izbjeglica. a zemlje Perzijskog zaljeva ne priznaju ni međunarodnu povelju o pravima izbjeglica, nije čudno da stotine tisuća ljudi čiji su domovi razoreni ratom bježi u smjeru gdje postoji barem kakva-takva nada da će biti prihvaćeni.

Ni Amerika ne želi izbjeglice: ‘Europa je sposobna sama riješiti ovaj problem’

Sjedinjene Države su u četvrtak izrazile spremnost pomoći europskim zemljama suočenim s velikim porastom broja migranata s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, ali ipak nisu ponudile da preuzmu više migranata iz regije.
“Europa je sposobna riješiti ovaj problem”, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.
Upitan je li SAD spreman preuzeti više migranata iz regije on je rekao kako nema ništa za najaviti ali je istaknuo 4 milijarde dolara američke humanitarne pomoći sirijskim izbjeglicama od 2011.
SAD je spreman ponuditi svoje tehničko iskustvo među kojima i znanja američke obalne straže europskim zemljama, rekao je on ne ulazeći u pojedinosti.
Napomenuo je kako se radi o očajnim ljudima koji bježe od nasilja i nestabilnosti i pozvao političare da ne izgube iz vida “ljudskost ovih ljudi”.
Kazao je da SAD pozdravlja sastanak Europske unije krajem mjeseca posvećen migrantskoj krizi kao i napore da se suzbiju krijumčari ljudima koji iskorištavaju migrante. (H)