Published On: Sat, Apr 11th, 2020

ZAŠTO KORONA UBIJA I MLADE? Ugledni svjetski znanstvenici pokušali su dati odgovor na pitanje koje sve muči, ponudili su tri objašnjenja

Kako se Covid-19 širi svijetom, sve češće se susrećemo s novom zagonetkom pandemije: bolest odnosi i živote mladih ljudi dobrog zdravlja.

Neosporno je da su na udaru novog koronavirusa SARS-CoV-2 prije svega osobe starije od 70 godina i kronični bolesnici, posebno oni koji pate od dijabetesa, visokog tlaka, kardiovaskularnih i respiratornih problema, zatim onkološki pacijenti te pušači. Ugledni časopis Lancet Infective Diseases nedavno je objavio najnovije procjene smrtnosti od Covida-19.

Primjerice, utvrđeno da je globalna stopa smrtnosti 1,4 posto za osobe mlađe od 60 godina. Za one starije od 60 godina stopa smrtnosti skače na 4,5 posto. Što je starija populacija, to je veća stopa smrtnosti. Kod onih starijih od 80 godina, Covid-19 ima stopu smrtnosti od 13,4 posto.

Intubacija

No, dramatični izvještaji iz Italije, Francuske i Španjolske, te odnedavno iz SAD-a, ukazuju i na zabrinjavajuće slučajeve zdravih ljudi mlađe dobi koji su izgubili bitku s Covidom-19.

– Mnogo mladih pacijenata bez komorbiditeta razvije teški oblik bolesti. Voljeli bismo unaprijed znati kome će se stanje pogoršati. Znamo samo da se to događa naglo. Jedan dan su dobro, a već drugi dan trebaju intubaciju, što je jedan od najstrašnijih dijelova ove bolesti – rekla je za portal Vox Rochelle Walensky, profesorica na Harvardu i predstojnica Odjela za zarazne bolesti u Massachusetts General Hospital.

– Ono što vidimo kod Covida-19 vrijedi i za tuberkulozu, malariju te sve zarazne bolesti koje pogađaju čovječanstvo. Neki dobro kontroliraju uzročnika infekcije, a drugi umiru. To je ono što nazivamo enigmom zaraze. Frustrirajuće je da je odgovor na enigmu različit za svaku bolest.

Biološki putovi koji dovode do teške bolesti prouzročene jednim virusom možda nisu isti putovi koji dovode do teške bolesti izazvane nekim drugim virusom. Svaka infekcija zahtijeva posebno istraživanje – rekao je dr. Jean-Laurent Casanova, genetičar sa Sveučilišta Rockefeller.

Količina virusa

Kako među mlađim zdravim ljudima nisu poznati čimbenici rizika za Covid-19, znanstvenici nude nekoliko objašnjenja. Prvo je da su možda ti ljudi bili samo naizgled zdravi, ali su u pozadini ipak imali neka potencijalno rizična zdravstvena stanja koja nisu bila otkrivena ranije, što je pospješilo njihovu osjetljivost na Covid-19.

Prema drugoj teoriji, za razvoj lakšeg ili težeg oblika bolesti ključno je tzv. virusno opterećenje, odnosno količina virusa kojoj je pojedinac bio izložen pri infekciji. Na tu mogućnost znanstvenici su upozorili još tijekom prvih tjedana epidemije u Kini, gdje je najveća smrtnost bila među starim ljudima, ali je Covid-19 bio fatalan i za mnoge mlađe medicinske djelatnike koji su bili izloženi velikim količinama virusa.

– Osoba s velikim virusnim opterećenjem ima više virusnih čestica od one s manjim opterećenjem. Još ne znamo koliki utjecaj virusno opterećenje ima na simptome osobe zaražene Covidom-19. Važno je doznati postoji li veza između velikog broja virusa i loših ishoda – rekla je za Guardian virologinja dr. Alison Sinclair sa Sveučilišta Sussex. Slično misli i dr. Angela Rasmussen, virologinja sa Sveučilišta Columbia.

– U ovom trenutku stvarno ne znamo utječe li količina virusa koja je ušla u organizam ili način na koji se osoba zarazila na ozbiljnost bolesti. Mislim da vjerojatno utječe – rekla je Angela Rasmussen, virologinja sa Sveučilišta Columbia.

Prema trećoj teoriji, kao i kod mnogih bolesti, i kod Covida-19 važnu ulogu ima “genetska lutrija”.

– Vrlo je moguće da neki od nas imaju specifičan genetski ustroj zbog čega je vjerojatnije da ćemo loše odgovoriti na zarazu koronavirusom – ustvrdio je virolog dr. Michael Skinner s Imperial College London.

Odgovor na to koliko je naša genetika važna u borbi s koronavirusom mogao bi dati nekoliko projekata u svijetu koji su pokrenuti da bi se analizirala i usporedila DNK oboljelih od teškog oblika Covida-19 s onima koji imaju blage simptome ili su, pak, asimptomatski slučajevi.