Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je povijesni rezultat na izborima, potpuno dominirajući istočnim dijelom Njemačke. U svim pet istočnonjemačkih saveznih pokrajina (Brandenburg, Tiringija, Saksonija, Saksonija-Anhalt i Meklenburg-Zapadna Pomeranija), AfD je osvojio više od 30% glasova, čime je postala vodeća politička snaga u tom dijelu zemlje.
Što stoji iza ovog fenomena?
1. Povijesna i ekonomska razlika između Istoka i Zapada
Istočna Njemačka (bivša DDR) povijesno je bila siromašnija i ekonomski nerazvijenija u odnosu na zapadne dijelove zemlje. Ujedinjenje 1990. godine donijelo je ogromne ekonomske promjene, ali nije u potpunosti riješilo socijalne i ekonomske probleme.
🔹 Nezadovoljstvo ekonomskom situacijom: Mnogi građani smatraju da su i dalje građani drugog reda u odnosu na zapadne Nijemce. Iako je istočni dio Njemačke dobio milijarde eura pomoći kroz državne subvencije, mnogi osjećaju da razvoj nikada nije dostigao zapadni standard.
🔹 Demografske promjene: Istočna Njemačka gubi stanovništvo, dok zapadni dio privlači mlade i obrazovane radnike. U mnogim istočnim pokrajinama ostali su stariji glasači, koji više naginju nacionalističkim i suverenističkim politikama.
🔹 AfD je prepoznao taj osjećaj marginalizacije i iskoristio ga u kampanji.
2. Anti-establišmentski sentiment
Istočni Nijemci su skloniji glasanju protiv etabliranih političkih stranaka (CDU, SPD, Zeleni) jer ih vide kao odgovorne za stagnaciju i ekonomske nepravde.
🔹 Ne vjeruju mainstream medijima ni političkim elitama iz Berlina.
🔹 AfD im nudi alternativu, kritizirajući vladu, Europsku uniju i NATO.
🔹 Osjećaju se izdanima politikom vladajućih stranaka i žele snažniju nacionalnu politiku.
AfD je stranka protesta, koja privlači birače koji su razočarani tradicionalnim strankama i osjećaju da su ih CDU, SPD i Zeleni ostavili na cjedilu.
3. Stav prema Rusiji i Putinu – Zašto AfD nije proturuski?
Iako bi se očekivalo da birači AfD-a budu antiruski zbog povijesnog konteksta Hladnog rata (DDR vs. Zapadna Njemačka), stvarnost je drugačija.
🔹 Istočni Nijemci imaju drukčiji odnos prema Rusiji – tijekom DDR-a, Sovjetski Savez je bio prisutan kao dominantna sila, ali su mnogi ljudi i dalje nostalgični prema stabilnosti i sigurnosti tog razdoblja.
🔹 AfD nije ideološki pro-ruski, ali se zalaže za pragmatične odnose s Moskvom i protiv je sankcija Rusiji.
🔹 AfD vidi SAD i EU kao veći problem nego Rusiju.
🔹 Putina smatraju liderom koji štiti nacionalne interese, baš kao što bi oni željeli da Njemačka štiti svoje.
Zato AfD nije izrazito pro-ruski, ali se protivi politici Njemačke prema Ukrajini i ne želi daljnje slabljenje odnosa s Moskvom.
4. Migracijska politika – ključni faktor rasta AfD-a
Jedan od glavnih razloga uspjeha AfD-a na istoku je odbijanje njemačke imigracijske politike.
🔹 Istočna Njemačka ima manje migranata nego zapadna, ali se strah od masovnih migracija koristi kao političko oružje.
🔹 AfD igra na kartu nacionalne sigurnosti i protivi se liberalnoj migrantskoj politici koju provode SPD i Zeleni.
🔹 AfD tvrdi da bi Njemačka trebala zatvoriti granice i vratiti izbjeglice, što privlači nezadovoljne birače, osobito u istočnim pokrajinama.
Zaključak – AfD raste jer koristi frustracije birača
AfD je iskoristio ekonomsko nezadovoljstvo, anti-establišmentski sentiment i migracijski strah kako bi osigurao dominaciju u istočnoj Njemačkoj.
👉 Njihovi birači ne vjeruju ni Berlinu ni Bruxellesu.
👉 Žele zatvorene granice i kraj ekonomske politike koja, po njihovom mišljenju, šteti običnim ljudima.
👉 Putina ne vide kao neprijatelja, već kao lidera koji se bori za interese svoje zemlje – što bi i Njemačka trebala raditi.
AfD nije stranka koja samo kopira stare ideologije – ona se prilagodila modernim političkim trendovima i postala glas nezadovoljnih Nijemaca koji žele promjenu.