ZAŠTO ČAK I PLINSKA JADRANSKO-JONSKA TRASA ZAOBILAZI NEUM? I Hercegovina treba dobiti plin

Kada pogledamo sliku koja prati tekst: “JADRANSKO-JONSKI PLINOVOD KANDIDAT ZA PROJEKT od zajedničkog interesa EU”, stiče se dojam da se Bosna i Hercegovina nalazi na tranzitnoj ruti ovog plinovoda odnosno da isti prelazi preko teritorija BiH.
Takav dojam, zaista, i vlada u BiH i mnogi su mišljenja kako će BiH biti zemlja preko koje će prijeći jedan od najznačajnijih projekata diversifikacije izvora opskrbe SEE i EU. Čak se u mnogim medijima i na portalima ukazuje na ovu mogućnost dok, s druge strane, činjenice i planovi za izgradnju govore potpuno drugačije.
BiH i jeste, u početnim fazama projekta, bila spominjana kao tranzitna zemlja i postojala je opcija da plinovod IAP jednim svojim dijelom prodje preko BiH kako bi se izbjegle, skuplje, morske sekcije.
Najrealnija opcija je bila izgradnja plinovoda u zaledju Neuma. Početkom izrade studije od strane konzorcija COWI-IPF ta mogućnost je sve više blijedila, a glas BiH se tijekom izrade studije (2012.godina-2013. godina) gotovo nije niti čuo, a niti su tvrtke aktivnim lobiranjem pokušale utjecati da BiH bude jedna od opcija preko koje će biti izgradjen IAP plinovod.
 
Kako je propuštena prva prilika, IAP preko BiH, ostala je mogucnost prikljucka na IAP plinovod i to u dvije varijante: prva varijanta je iz pravca Ploca, a druga varijanta iz pravca Splita.
Objasnjavati sta bi za BiH znacio prelazak IAP-a preko njezina teritorija ne treba niti pojasnjavati, a mogucnost prikljucka daje nadu za diversifikaciju izvora opskrbe.
Obje varijante konekcije na IAP podrazumijevaju izgradnju plinovoda preko Hercegovine, a poseban fokus bi trebao biti na mogućnosti izgradnje elektrane na plin za potrebe Aluminija Mostar.
Ono sto u citavom procesu brine, a kako bih bio objektivan, je to sto BiH nema zakonsku regulativu, preciznije, Zakon o plinu na razini BiH. BiH je bila krajem 2010. godine i početkom 2011. godine bila na pragu formiranja prijedloga zakona, ali je spletom cudnih okolnosti obustavljen rad na izradi istog.
Time BiH, sama sebi, zatvara vrata za izgradnju interkonektivnih plinovoda bez obzira o kojem je entitetu ili drzavi, kao cjelini, rijec. Ono što dalje BiH udaljava od plinskih megaprojekata je i pad potrošnje plina.
Kada pogledate studiju i procjene potrošnje plina u BiH dolazimo do zaključka da je samo u par godina potrosnja pala za 50% i da nema naznaka za povecanje potrosnje u narednim godinama.
Sve naprijed navedeno daje jednu sumornu sliku plinskog sektora u BiH, a treba podsjetiti da je BiH 2005. godine imala potrosnju od gotovo 400 mil. Sm3. Treba li naglašavati kolika je “potrosnja plina” u Crnoj Gori ili Albaniji i kako ce ove zemlje postati tranzitne zemlje, a BiH nece dobiti tu priliku?
Treba li naglašavati da ce potrebe u plinu u EU rasti u narednim godinama i da se mnoge zemlje pripremaju za to, primjer Sjeverni tok 2, Turski tok, konekcija Bugarska-Srbija, terminal na Krku itd.
Cjenovno se prirodni plin vratio u okvire koji mu osiguravaju aktivno mjesto na energetskom tržištu Europe odnosno daju mu prednost u odnose na ostale energente. Nadati se da ce i BiH shvatiti sta propusta i da ce prirodni plin zauzeti svoje mjesto u energetskom miksu BiH, a time i mjesto u razvojnim planovima JIE. Oslanjati se samo na jedan pravac opskrbe ne jamči budućnost plinskog sektora, a niti sigurnost u opskrbi.
S postovanjem,
Almir Bećarević
Autor maila je:
– Dugogodisnji direktor BH-Gas
– Dugogodisnji rukovoditelj u JP ELEKTROPRIVREDA BiH i BH-Gas
– Dugogodisnji predsjednik Skupstine Udruzenja za plin u BiH
– Clan komisije koja radila na izradi Zakona o plinu BiH pri MVTEO
– Clan ekspertnog tima na izradi Uredbe o organizaciji i regulaciji plinskog sektora FBiH
– Učesnik u izradi Zakona o plinu FBiH
– Predavac na CRANS MONTANA FORUMU
– Dugogodisnji predavac na SECURITY POLICY seminarima OESS-a
– Predstavnik BiH u projektu NETS-novi europski sustavi prijenosa plina
– Konzultant plinskih kompanija
– Autor vise strucnih radova objavljivanih u BiH, Srbiji i Hrvatskoj
– Dobitnik dva priznanja za poslovnu licnost u FBiH i BiH