Published On: Pet, tra 23rd, 2021

Zašto biste češće trebali jesti kelj?

Ne samo da je krcat hranjivim tvarima, već redovito konzumiranje kelja pomaže i vašem tijelu u borbi sa stresom i raznim upalama te ojačava vaš imunološki sustav

Grci i Rimljani kelj su jeli već u 4. stoljeću prije nove ere, a danas dostupni kelj stvoren je u 18. stoljeću u Belgiji odakle se proširio po europskom kontinentu. Osim najučestalijeg “glavatog kelja” postoje još dvije vrste: lisnati ili bezglavi kelj i kelj pupčar ili prokulica. Kelj karakterizira dosta intenzivan gorkast okus, koji je mnogima prepreka u njegovoj konzumaciji. No, postoji jedna tajna: što je kelj duže izložen hladnoći i mrazu, to je blažeg okusa i više sladak, piše Fitness.hr.

Ne samo da je krcat hranjivim tvarima, već redovito konzumiranje kelja pomaže i vašem tijelu u borbi sa stresom i raznim upalama te ojačava vaš imunološki sustav, kosti pa i kožu.

“Kelj je superhranjiv i zato se mora naći na vašem meniju, uz glavno jelo ili u salati. Kelj je jednostavno nutricionističko čudo”, smatra nutricionistica Edie Reads, piše EatThis.

Borba s upalama i stresom – zahvaljujući antioksidansima, kelj aktivno radi na smanjenju upala i stresa koji mogu oštetiti stanice u tijelu i dovesti do kroničnih stanja. Također, kelj sadrži beta karoten, magnezij, vitamin C, B vitamine, vitamin K, vlakna i vitamin A koji pomaže u održavanju zdrave kože, kose, nokti, očiju i imunosnog sustava.

Detoksikacija – jesti kelj znači napuniti vaše tijelo balansom vitamina (A, B6, C i K), vlakana, kalcija i antioksidansa koji pomažu tijelu da se riješe neželjenih materijali. Ako ostanu u tijelu, ti bi toksini mogli izazvati oštećenje stanica, upala pa čak i bolesti poput raka.

Poticaj proizvodnji crvenih krvnih stanica – zelenjava poput kelja puna je vitamina K koji pomaže tijelu da zgruša krv, željeza koje dovodi kisik do vitalnih organa i proizvodi crvene krvne stanice, magnezija te vitamina A koji je važan za dobar vid, piše Metroportal.

Pomaže u borbi s bolestima – kelj je pun antioksidansa, vitamina C i flavonoida, a pokazao se i kao velikom pomoći u detoksifikaciji. Posljednje studije pokazuju i da pomaže u liječenju raka i glaukoma.

Ojačava kosti – samo jedna glavica kelja sadrži gotovo 200 miligrama kalcija i dovoljno vitamina K koji su važni sastojci u sprječavanju osteoporoze. “Vitamin K ključan je za razvoj kosti i da naše tijelo može proizvoditi krvne ugruške kada nam oni trebaju”, kaže dijetetičarka Megan Byrd.

Nutritivna vrijednost kelja

Kelj je istovremeno, energetski vrlo prihvatljiv za sve koji paze na unos kalorija, a nutritivno bogat različitim vitaminima, mineralima i fitokemikalijama. Naime, u 100 grama kelja nalazi se samo 50 kcal te 3,3 g proteina, 0,7 g masti i 10 g ugljikohidrata. Istovremeno, obiluje manganom, kalcijem, željezom i magnezijem. Od vitamina kelj je izvrstan izvor vitamina C, K te B kompleksa.

Uz obilje vitamina i minerala, kelj je izrazito bogat vlaknima. Obiluje celulozom, hemicelulozom, polifruktanima, galaktooligosaharidima, pektinima i drugim vlaknima koji imaju pozitivne učinke na probavu, održavanje normalne razine kolesterola i šećera u krvi. Osim toga, vlakna održavaju crijevnu mikrofloru, reguliraju rad crijeva, te povećavaju osjetljivost na inzulin. Također, vlakna produljuju osjećaj sitosti, pa je kelj izvrsna namirnica za one na redukcijskim dijetama, piše Fitness.

Zdravstvene prednosti

Osim svojeg nutritivnog bogatstva, kelj se može pohvaliti i značajnim zdravstvenim prednostima koje ima kod ljudi koji ga redovito uvrste u prehranu:

  •     Bogatstvo glukozinolatima
  •     Antiupalna svojstva
  •     Bogat antioksidansima

Kelj sadrži 10-15 vrsta glukozinolata, fitonutrijenata koji neutraliziraju potencijalno kancerogene tvari. Jedan od glukozinolat koji se nalaze u kelju je sinigrin, koji dobiva značajne zasluge u borbi protiv karcinoma. U ljudskom organizmu sinigrin se pretvara u alil izotiocianat, koji ima preventivna svojstva u slučajevima karcinoma prostate, crijeva i mjehura. Posebno pozitivna svojstva ima sirovi kelj, dok se kod termičke obrade gubi veći dio njegovih svojstava.

Polifenoli koje nalazimo u kelju su snažni u borbi protiv upalnih procesa. Polifenoli su biljni spojevi čiji metabolizam ovisi o postojanju određenih bakterija u crijevima, a koji imaju snažna antioksidativna svojstva. Bez dovoljnog unosa anti-upalnih nutrijenata, regulacija našeg antiupalnog sustava može biti poremećena, te može rezultirati kroničnim upalnim procesima. U kombinaciji s oksidativnim stresom, kronične upale značajno povećavaju rizik od nastanka malignih oboljenja.

Kelj je prema nutritivnom sastavu svrstan među „odlične izvore“ vitamina C te „jako dobre izvore“ mangana. Vitamin C doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji, funkciji imunološkog sustava, metabolizmu stvaranja energije te funkcioniranju živčanog sustava. Osim toga, vitamin C povećava apsorpciju željeza, doprinosi regeneraciji reducirane forme vitamina E te štiti stanice od oksidativnog stresa. Vitamin C doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnom stvaranju kolagena koji održava funkciju desni, hrskavice, kostiju, kože, krvnih žila i zubiju.

Mangan iz kelja doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnom stvaranju vezivnog tkiva, zaštiti stanica od oksidativnog stresa te održavanju normalnih kostiju. Antioksidansi iz kelja pomažu u borbi protiv slobodnih radikala koje se smatra glavnim krivcima za nastanak niza bolesti.

Osim navedenih, kelj ima pozitivne učinke i na probavni trakt i kardiovaskularno zdravlje. Studije provedene na bolesnicima koji boluju od čira na želucu (peptički ulkus), ali i drugih pacijenata s različitim želučanim oboljenjima pokazuju pozitivne učinke kelja. Upravo navedeni glukozinolati, polifenoli i aminokiselina glutamin reguliraju nivo bakterije H. pylori koja se nalazi u želucu, a koja je odgovorna za nastanak gastritisa, čireva na želucu i dvanaesniku, te karcinoma želuca.

Kelj u kuhinji

Prvi stupanj pripreme kelja uključuje razdvajanje listova, velike listove potrebno je prerezati dok mali mogu ostati cijeli. Listove potom treba isprati pod mlazom hladne vode. Sredina glavice može se nasjeckati te kuhati s listovima ili odstraniti, pišu Vitamini.hr

Mladi kelj može se konzumirati i svjež kao salata. Stariji kelj potrebno je skuhati jer je svjež teško probavljiv. Kelj se najčešće priprema i najbolji je kuhan u slanoj vodi. Tradicionalni način pripreme uključuje kuhanje u slanoj vodi 40 minuta – dok se u potpunosti ne smekša. Međutim, kelj može biti gotov za 5 do 8 minuta.

Kelj se može dodati juhama i varivima, često se priprema u kombinaciji s krumpirom i ječmom. U kombinaciji s bijelim grahom i kobasicom predstavlja tradicionalno portugalsko jelo. Kelj se može začiniti češnjakom, maslinovim ili sezamovim uljem, sokom od limuna, cimetom, ribizlom ili preprženim pinjolima.

Leave a comment

XHTML: You can use these html tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>