Izvješće kardinalske komisije koju je osnovao Benedikt XVI. bilo je tako grozno da je ono bilo kap koja ga je uvjerila da mora napustiti Petrovu stolicu. Ta verzija uzroka Ratzingerova odlaska s papinskog položaja sve je uvjerljivija. Zavjera protiv Benedikta XVI. je uspjela. Mi, novinari koji smo pratili posljednju Ratzingerovu misu koju je predvodio kao papa bili smo iznenađeni njegovom mirnoćom. Nakon što je državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone pročitao zahvalu Ratzingeru za osmogodišnje vođenje Crkve, bazilikom sv. Petra prolomio se pljesak. Papa ih je mirno gledao, kao da pljesak nije bio upućen njemu. I kada je nakon otprilike pet minuta pljesak utihnuo, Benedikt XVI. samo je rekao: “Hvala, nastavimo s molitvom”. Papa nije pokazivao nikakve osjećaje. U njemu je, očito, odluka da ostavi Petrovu stolicu bila toliko čvrsta da ga ni pljesak nije ganuo.
Prije točno godinu dana, 13. veljače 2012., napisao sam u Večernjem listu da postoji zavjera protiv Benedikta XVI. Evo što sam napisao:
“Sveti Otac živjet će još 12 mjeseci, napisano je na njemačkom jeziku u anonimnom dokumentu datiranom 30. prosinca 2011. koji je kolumbijski kardinal Castrillon Hoyos predao u siječnju 2012. državnom tajništvu i papinu tajniku.
Kardinalske spletke
U tom se dokumentu navodi i da je nadbiskup Palerma kardinal Paolo Romeo za vrijeme putovanja u Pekingu u studenome 2011. govorio da će papa umrijeti u idućih 12 mjeseci. Kardinal Romeo je, navodno, kazao i da će Benedikta XVI. naslijediti sadašnji nadbiskup Milana, kardinal Angelo Scola”. Točno godinu dana poslije Benedikt XVI. podnio je ostavku, “umro” je kao papa. Nakon opovrgavanja postojanja takvog pisma, došla je i potvrda iz Vatikana koju smo u veljači prošle godine također objavili:
“Točno je da je kardinal Dario Castrillon Hoyos uručio polovicom prosinca 2011. godine Benediktu XVI. dokument pisan na njemačkom jeziku, u kojem se denunciralo nadbiskupa Palerma, koji je opovrgavao riječi koje su mu pripisane, ali tako su u javnost počele curiti povjerljive informacije, a onda je izbio i slučaj Vatileaks.
Papa je na te prve informacije o navodnim zavjerama u vatikanskoj kuriji odgovorio u homiliji na svečanoj misi održanoj 19. veljače 2012. u bazilici sv. Petra sa 22 nova kardinala koje je proglasio 18. veljače 2012.
– Crkva nije sama sebi svrhom, nije cilj, već ima zadaću otvoriti onaj svijet koji se želi zatvoriti u sebe – kazao je tada Benedikt XVI. i novim kardinalima poručio da ne trče za slavom i vlašću.
I tada smo napisali da ta “poruka ima posebno značenje zbog posljednjih događaja u Vatikanu iz kojeg su iscurile informacije o unutarvatikanskim svađama. Stjecao se dojam da postoji određena unutarnja borba za zauzimanje startnih položaja u eventualnoj konklavi, kao da Benedikt XVI. ima namjeru podnijeti ostavku, kao da će se ubrzo trebati birati novoga papu”. To sam napisao 19. veljače i dodao da je kardinal Paolo Romeo izjavio da će papinstvo Benedikta XVI. trajati do konca 2012. godine.
Što je rekla komisija
No čini se da je odlučujući udarac Benediktu XVI. stigao 17. prosinca 2012. Toga je dana primio kardinalsku komisiju koju je osnovao da bi istražila curenje dokumenata iz Vatikana. Premda je i na osnovu istrage te komisije već bio održan proces protiv bivšeg papina sobara Paola Gabrielea na kojem je osuđen na 18 mjeseci za krađu dokumenata iz papine sobe, Papa je primio komisiju koja mu je predala dokumente. Moglo bi se kazati da nakon zaključenja procesa protiv Gabrielea nije više trebao primiti komisiju. No komisija je, čini se, imala još dokumenata za Papu. Što je napisano u tim dokumentima i je li zaista zbog njih Benedikt XVI. odlučio ostaviti Petrovu stolicu?