Published On: Sun, Aug 26th, 2012

Zagreb ima spomenik poginulim Bošnjacima, ali Sarajevo neda poginulim Hrvatima za obranu grada

Zagreb ima spomenik poginulim Bošnjacima, ali Sarajevo neda poginulim Hrvatima za obranu gradaOni sada daju idejno rješenje po kojem će spomenik činiti stećak na kojem bi sa jedne strane bio hrvatski grb, a sa druge ljiljan. E, sad zamislite kakva bi to lakrdija bila da mi na svaki spomenik Armije BiH, gdje su stavljeni ljiljani, stavimo po jednu šahovnicu.

 

Kao, Bože moj, imamo tu i dva poginula Hrvata, kaže Zdenko Markovića, predsjednika Udruge umirovljenika i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo za Oslobođenje Priči o spomen-obilježju poginulim pripadnicimaHVO-a u Sarajevu ne nazire se kraj.

 

U kompliciranoj administrativno-društvenom okruženju svaka stvar, pitanje i problem ima uglova, percepcija i rješenja onoliko koliko ima konstitutivnih naroda. I ostalih, ponekad. Tako se za pitanje spomenika poginulim sarajevskim bojovnicima odgovor pokušava pronaći između nekoliko udruženja, koordinacija, Općine…

 

Prema riječima Zdenka Markovića, predsjednika Udruge umirovljenika i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo, problem je u zaostalosti države i njena tri naroda. – Totalno smo zaostali u nekim shvaćanjima i poimanjima društva. Razlog? Hrvatska je u Zagrebu napravila velebni spomenik poginulim Bošnjacima u Domovinskom ratu. Ogroman spomenik napravljen je kod džamije u Zagrebu, Ministarstvo branitelja je dalo pola milijuna kuna, grad Zagreb je dao lokaciju, pomogao financijski.

 

To je nešto nevjerojatno! Stvarno, ja im se divim i svaka im čast, kaže Marković, dodajući da je problem oko sarajevskog spomen-obilježja prvo bio zbog idejnog rješenja u kojem je bio predviđen križ. Osobno je, objašnjava, skinuo križ iz idejnog projekta spomenika zbog Bošnjaka, Srba, Židova i svih drugih koji nisu Hrvati, a borili su se kao pripadnici HVO-a.

 

Nakon toga, idejno rješenje je predviđalo obilježja koja su pripadnici HVO-a nosili na reveru. Međutim, ni to nije naišlo na odobravanje. Sa revera na spomenik – Suština je to da mi želimo da se na spomeniku nađe samo ono obilježje koje se nosilo na reveru i ploča sa imenima. To je poštivanje onih koji su se borili za Sarajevo. Ako nismo spremni napraviti jedan spomenik zbog toga što su bili u HVO-u, zbog toga što su na reveru nosili šahovnicu, zbog toga što je kasnije izbio rat između Bošnjaka i Hrvata…

 

To je malo teža polemika i tematika. Trebamo neke stvari ne zaboraviti, ali trebamo reći da je Sarajevo branio i HVO i da su tu poginula 102 branitelja, smatra Marković. On napominje da udruga dobrovoljaca veterana služi kao podrška udruzi obitelji poginulih, koja bi trebala odrediti idejno rješenje spomen-obilježja, te dodaje da su pojedini prijedlozi u najmanju ruku neozbiljni. – Oni sada daju idejno rješenje po kojem će spomenik činiti stećak na kojem bi sa jedne strane bio hrvatski grb, a sa druge ljiljan.

E, sad zamislite kakva bi to lakrdija bila da mi na svaki spomenik Armije BiH, gdje su stavljeni ljiljani, stavimo po jednu šahovnicu. Kao, Bože moj, imamo tu i dva poginula Hrvata, kaže Marković.

 

Radmila Cenčić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Kantona Sarajevo, kaže da još ništa nije riješeno, dodajući da je nedavno imala sastanak sa načelnikom Općine Novo Sarajevo, od kojeg su dobili podršku.

– Kažu, zemljište na kojem je planirana izgradnja, crkveno je zemljište, tako da se moramo sastati i sa ljudima iz Nadbiskupije da vidimo hoće li nam oni dati dozvolu za gradnju, kazala je Cenčić.

 

Nedžad Koldžo, načelnik Općine Novo Sarajevo, objašnjava kako Općina nema ništa protiv postavljanja spomen-obilježja, ali da postoje određene procedure koje se moraju ispoštovati. Ništa bez komisije – Ako se gradi spomenik ili se postavlja ploča, morate osigurati urbanističku i građevinsku dozvolu. Ali, ako se radi o osjetljivim stvarima poput spomen-obilježja, onda zato mora postojati i suglasnost Komisije za obilježavanje značajnih datuma, događaja i osoba iz povijesti, koja radi u okviru Skupštine KS-a.

 

Mora postojati ono što zakon predviđa kao imovinski riješeno pitanje, gdje se to gradi. Napominjem, ta kantonalna komisija treba dati načelnu saglasnost i na idejno rješenje i na tekst onoga što stoji na ploči, govori Koldžo, napominjući da je Novo Sarajevo prva općina u Kantonu koja je napravila svih sedam spomen-obilježja, te na taj način obezbijedila trajno sjećanje na sve poginule borce i šehide sa područja općine, bez obzira na vjeru i naciju.(Dnevnik.ba)