Međunarodni pritisak na Republiku Srpsku (RS) u predstojećem razdoblju zbog referenduma o Danu RS , protivnog Ustavu BiH, mogao bi posredno da razobliči i politiku aktualne vlasti u Beogradu, neke su od ocjena u Srbiji nakon referenduma. Iz Hrvatske također stižu poruke da se očekuje reakcija međunarodne zajednice, te da će službeni Zagreb na tome inzistirati.Premijer Aleksandar Vučić izjavio je danas da je najvažniji rezultat referenduma u Republici Srpskoj to što je sve proteklo mirno i istaknuo da je sada najvažnije da se smire tenzije u cijeloj regiji.
“Ako bilo tko misli da je rješenje u sukobima, mi ne samo da u tome nećemo sudjelovati, već ćemo oštro da se suprotstavimo jer za nas su mir i stabilnost osnovni uvjeti da bi se vidjeli rezultati našeg rada”, naveo je Vučić.
Kako je primijetio, nisu Srbija i njeni građani dvije godine prolazili kroz teške reforme da bi sada netko rekao “stanite, sad idemo u neku vrstu nestabilnosti”.
“To je najvažnije iu tome su svi suglasni, uključujući i Izetbegovića”, rekao je Vučić i dodao da će Srbija i ubuduće da čini sve što može za stabilizaciju prilika u regiji.
Vučićeva licemjernost
Stav koji je zauzeo srpski premijer Aleksandar Vučić i srpska vlast uopće, prema pitanju referenduma o Danu RS održanom u nedjelju, sociologinja Vesna Pešić u razgovoru za RSE opisuje kao licemjeran.
“Mogla bi se na čistac istjerati potpuno licemjerna politika Aleksandra Vučića. On pred međunarodnom zajednicom ponavlja da je mirotvorac, govori o regionalnoj stabilnosti, ‘ne nikako ratovanje’ … Ponavlja fraze koje njemu osobno apsolutno ništa ne znače, ali znače onima pred kojima to govori “, smatra Pešić.
“To mu omogućava da u zemlji, u samoj Srbiji, vodi potpuno drugu politiku, pri čemu ne mislim samo na odnos prema opoziciji ili medijima, nego u suštini jednu trovačku, nacionalističku, putinovsko-rusof
ilski, velikosrpsku politiku. Sve to radi preko, njegovih , državnih glasila, koje ljudi obično zovu tabloidima “,rekla nam je Pešić.
Međutim, suzdržano ili ne, Vučić je zauzeo stav protiv održavanja referenduma u RS što je javno i izgovorio. Pošto je bez obzira na poruke iz Beograda referendum, na kojem se više od 99 posto izašlih glasača izjasnilo da se 9 siječnja ubuduće obilježava kao Dan RS, održan, čini se logičnim zaključak da je predsjednik RS Milorad Dodik ovim potezom i samoj srpskoj vlasti pokazao da ona nema neograničeni utjecaj na RS. Vesna Pešić, s druge strane, konstatira da stav Beograda u predreferendumskom razdoblju zapravo nije bio dovoljno jasan:
“Smatram da savjet koji je došao iz Srbije, da se Beograd ne slaže s održavanjem referenduma, nije bio dovoljno uvjerljiv. Zato što je, ipak, poručeno, samo forme radi i više za međunarodnu zajednicu, ‘dobro, s referendumom se mi ne slažemo , a vi radite što hoćete ‘. Druga bi stvar bila da je Vučić Dodiku jasno rekao:’ Slušaj, mi se s tim apsolutno ne slažemo, mi ne možemo ulazimo ni u kakve probleme, vas savjetujemo da ne ulazite u probleme, a ako dođe do bilo kakve prijetnje, ili prijetnje nasiljem, ili, ne daj Bože, ratom, da znaš da ne očekuješ od Srbije pomoć ‘. da je Dodiku tako rečeno, to bi bila već druga stvar. “
Vesna Pešić: neuvjerljivi stav Beograda prema referendumu
Činjenica da je Dodik nekoliko dana pred sam referendum boravio u Moskvi, gdje se sureo i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, otvorila je dileme i o stupnju potpore koju u svojim, po BiH destabilizirajućim potezima, predsjednik entiteta RS uživa u Rusiji. Samim tim neizbježno je pitanje koliko je ruski utjecaj bio ograničavajući za antireferendumske pokušaje vlasti u Srbiji, odnosno samog Aleksandra Vučića:
“Ne očekuje podršku od Rusije samo RS, koja otvoreno traži potporu, ili Dodik koji trči kod Putina, a ovoj mu zapravo otvoreno ništa nije rekao, nego ga primio i popričao s njim petnaest minuta, pa mu je samim tim dao nekakvu posrednu potporu. Međutim, drugo je pitanje ruskog faktora na Balkanu. Ako govorimo o Europskoj uniji (EU), tojest o njenim birokratima kakvi su komesari Federika Mogerini ili Johannes Hahn, te o njihovoj politici prema Srbiji, može se reći da oni nikakv uspjeh nisu imali izuzev Briselskog sporazuma i generalnog trajanja pregovora između Beograda i Prištine “, navodi Pešić.
Na drugoj strani, napominje, Rusija je potpuno izolirana, čak je i pod sankcijama.
“Njoj je jako stalo da učvrsti svoje pozicije na Balkanu, i to na slabe balkanske točke. Ne može u Hrvatsku, ne može u Sloveniju, ali može u nestabilne države kao što su Makedonija ili Srbija, pa evo i Republika Srpska. Dakle, preko Srba da učvrsti svoje pozicije na Balkanu i odatle da potkopava EU ili vodi antizapadnu politiku. Želi pokazati da negdje ima utjecaja. Utjecajem na Dodika, ili na vlast u Srbiji, ona pregovara s onom drugom stranom s kojom je u sporu, sa Zapadom, a ne s nama “, ocjenjuje Vesna Pešić.
Govoreći o unutarnjim prliku u BiH, Pešić konstatira da se referendum nije slučajno dogodio pred lokalne izbore u toj državi, baš kao što ne bi trebalo samo u izborima tražiti razlog zbog kojeg je Dodik tako visoko podigao “srpski kartu”. Po mišljenju naše sagovornice razlozi takve politike su sadržani iu vrlo osobnim motivima:
“Dodik ima i nekoliko kaznenih prijava koje su vrlo nezgodne i vrlo opasne. Priča o odvajanju RS njemu ide u prilog i zbog njegovih osobnih poslova, koji, kada se pročitaju optužnice, vidi se da nisu baš mali”, kaže Pešić.
Dalje navodi, da pred lokalne izbore ne treba gubiti iz vida da oporba koja stoji nasuprot Dodika, a koja je podržala održavanje referenduma, ipak nije toliko slaba.
“Faktori protiv Dodika, uključujući i optužbe koje mu se stavljaju na teret, oporba može iskoristiti kako bi pojačala pritisak na Dodika. Da se on gurne na stranu, i da na kraju politički propadne i na ovim izborima”, zaključila je naša sugovornica.
Opasno za cijelu Europu
Službena hrvatska politika ponavlja svoju osudu jučerašnjeg referenduma u Republici Srpskoj i najavljuje da će Hrvatska na svaki način nastojati ojačati međunarodni angažman u Bosni i Hercegovini.
Posebni savjetnik hrvatske predsjednice i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić ocijenio je da Milorad Dodik organizacijom referenduma jača svoju poziciju pred lokalne izbore, jača poziciju prema Federaciji i jača secesionističku poziciju i želi joj biti na čelu. Osuda referenduma nije dovoljna, poručuje Granić.
“Ovaj referendum su osudili i Europska unija i Sjedinjene Države i Provedbeni odbor Konferencije o provedbi mira i visoki predstavnik, ali – nije bilo reakcije! Sada je bitno kakva će biti reakcija – hoće li se to prepustiti tužiteljstvu, što znači da Dodik neće moći doći na teritorij Federacije BiH, ili će ipak reagirati međunarodna zajednica? “, komentira Granić.
Mate Granić: Osuda referenduma nije dovoljna
On je ponovio da će Hrvatska svim silama nastojati mobilizirati Europsku uniju i Sjedinjene Države za očuvanje Bosne i Hercegovine kao države tri ravnopravna i konstitutivna naroda, jer je sada u BiH na djelu potpuna neaktivnost i impotentnost međunarodne zajednice.
“U ovom slučaju se Sjedinjene Države Bosnom i Hercegovinom bave tehnički ili na razini veleposlanika, bez ikakvih inicijativa. Europska unija je odlučila da će započeti pregovore ako BiH ispuni za to uvjete iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali nema nikakvih ozbiljnih inicijativa. Visoki predstavnik ne koristi svoje ovlasti, a prije je koristio ovlasti i za daleko manje stvari “, podsjeća Granić.
Granić kaže kako jedino duboka prijetnja nestabilnosti može motivirati međunarodnu zajednicu na djelovanje u BiH, međutim, kaže, ta je prijetnja realna.
Glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković oštro je osudio jučerašnji referendum.
“Ovaj referendum bio je neustavan sukladno odluci Ustavnog suda BiH. Sve ovo što čini Milorad Dodik je opasno, ozbiljno ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, dakle s takvim stvarima se nije za igrati. Vjerujem da će i međunarodna zajednica i akteri politike u BiH zaustaviti ove procese, jer su zaista opasni – ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za cijeli prostor jugoistoka Europe, a onda naravno i za cijelu Europu “, upozorio je Jandroković.
Pozornost svijeta više nije na jugoistoku Europe, a iskustvo sa Paddyjem Ashdownom pokazuje da pozivanje da visoki predstavnik nešto učini neće naići na prihvaćanje na svim stranama, koje je potrebno, procjenjuje bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u izjavi za N1.
Vesna Pusić: Sankcije ne bi bile dobro rješenje
“Odgovornost više ne može biti negdje drugdje. Odgovornost je na nama u regiji – da se države regije uozbilje i počnu preuzimati neku odgovornost – ako ne mogu za Europu – što ne mogu, ako ne mogu za svijet – što ne mogu, onda barem za no što mogu i što bi trebali “, konstatira Pusić.
Ona sugerira da se traženju rješenja za funkcionirajuću mirnodopsku BiH krene od međunarodne konferencije kojoj bi inicijator bila upravo Bosna i Hercegovina.Ona ne vjeruje da bi sankcije Republici Srpskoj bile dobro rješenje, jer bi one vjerojatno bile blokada europskog puta, a to bi pogodilo i BiH u cjelini.
I potpredsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za BiH Dubravka Šuica(HDZ) osudila je referendum jer će – među ostalim – unijeti dodatni nemir u BiH.
“Taj referendum je potpuno nepotreban i ishitren te obzirom na odluku Ustavnog suda BiH nije ga trebalo održati. Time se unosi dodatni nemir u BiH u trenutku sada kada je ta zemlja na europskom putu. To vodi prema neredu u BiH, mada smo svjesni da je sve to u funkciji lokalnih izbora “, kazala je.
Šuica očekuje snažniju reakciju međunarodne zajednice – visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna i visokog predstavnika u BiHValentina Inzka.