ZA AVAZ JE MILANOVIĆ, SUKREATOR NATO DOKUMENATA, BIO ISTOČNO: Milanović i Vučić “stali na stranu Zapada”, Dodik čeka svoj kraj

Napomena: Tekst promatrajte kao propagandni. Autor ima za cilj Milanovića predstaviti kao bivšeg ruskog igrača, Vučića kao izdajnika srpstva a Dodika kao izgubljenog Putinovog lutka. Autor je jedan od najgorih progonitelja hrvatskih novinarki, analitičarki i političarki  iz FBIH, po internetima.

Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do tektonskih promjena u europskoj politici.

Na kontinentu se dogodilo ono o čemu smo godinama mogli samo sanjati – Europa je ujedinjena.

Naime, napad na Ukrajinu je crvena linija koja je jasno odlučila pred europskim vladama, od kojih su mnoge bile sklone koketiranju s Putinovim interesima – ili ste za zapadnu civilizaciju i vrijednosti ili ste za Putinovu agresiju.

Odlučnost vodećih zapadnih sila da s jedne strane naoružaju i pruže punu pomoć Ukrajini, a s druge da uvedu brutalne sankcije Rusiji, učinila je opasnom održavanje bilo kakve suradnje s ruskim diktatorom preko noći.

Mađarski premijer Viktor Orbán, jedan od dosadašnjih Putinovih najbližih suradnika, naglasio je da neće staviti veto na sankcije EU Rusiji.

Susjedna Srbija, tradicionalno u bliskim odnosima s Rusijom, nakon što je isprva oklijevala i inzistirala na svojoj neutralnosti, na kraju se pridružila članicama euroatlantskog bloka, te u Ujedinjenim narodima izglasala rezoluciju kojom se osuđuje ruski napad na Ukrajinu.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je do prije nekoliko dana govorio da BiH nije “nikakva država” i da “nikada neće u NATO”, sada je javno predložio da Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Kosovo što prije dobiju status kandidata za EU, te započeti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

BiH mora ući u status kandidata za EU. Ta nada je debela kao stablo preko rijeke, nedostaje im, vuku ih za nos 20 godina – rekao je pozvavši Dodika da se vrati u institucije i poručivši da je BiH mjesto na Zapadu.

Za Bosnu i Hercegovinu ovakav razvoj događaja je izuzetno povoljan.

U Europi godinama traje tihi sukob između liberalno-demokratskih opcija koje su nastojale nastaviti globalizaciju, proširenje granica EU i NATO-a i integracije temeljene na zajedničkim vrijednostima i onih snaga koje su bile manje-više skeptične prema ideji širenje euroatlantskog saveza zbog sigurnosnih i kulturnih poteškoća koje bi to navodno moglo donijeti.

Mnogi od potonjih sa simpatijama su gledali na ruskog autokrata i njegovu politiku kao na simbol očuvanja snage nacionalne države pred globalizacijskim procesima.

Međutim, agresija na Ukrajinu iz temelja mijenja te odnose.

Činjenica da se istočni autokrat usuđuje napasti svog susjeda, koji nije članica ni EU ni NATO-a, pokazuje zašto je širenje ovih saveza ne samo poželjno, već i nužno kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost na europskom kontinentu.

Naime, malo je vjerojatno da bi se Putin usudio napasti Ukrajinu da je članica NATO-a, s obzirom na famozni članak 5. Ugovora koji kaže da napad na jednu članicu znači napad na sve njih.

S druge strane, nakon ove agresije, realno je očekivati ​​ubrzanje procesa integracije u EU i NATO europskih zemalja koje nisu dio njih. Došlo je do sukoba između sustava, liberalno-demokratskog i autokratskog.

Čak su i zemlje čije su vlasti koketirale s potonjom, nakon napada na Ukrajinu, bile prisiljene pridružiti se svojim najvećim zapadnim saveznicima. To im je jednostavno nametnuto kao uvjet opstanka.

I to je u konačnici navelo Zorana Milanovića da promijeni svoju retoriku, ali i Aleksandra Vučića da osudi rusku agresiju, iako i dalje inzistira da Srbija ne uvodi sankcije.

No, s izoliranom Rusijom i okruženom članicama NATO-a, jasno je da će se Srbija kad-tad morati slomiti.

Ovakva Rusija na čelu s Putinom trajno se prekrižila kao faktor koji u budućnosti može djelovati i surađivati ​​s ostatkom Europe.

Kao rezultat toga, rusofilija među njezinim istočnim susjedima i općenito u Europi sada postaje ne samo deplasirana, već i praktički nemoguća u takvim odnosima.

Dobre vijesti za BiH
Koliko god im zamjerali njihovu dosadašnju politiku, svakako je dobrodošao i pozitivan znak za Bosnu i Hercegovinu da su Milanović i Vučić konačno odlučili stati na stranu Zapada u novom europskom sukobu, bez obzira na motiv.

Uz iznimku bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka, Putinu je na vlasti u Europi ostao samo jedan saveznik – Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Nervozni Dodik, kojeg je sada napustio Vučić, posljednjih dana tugaljivo se bori s vjetrenjačama, podržava Putina i zasipa drvetom i kamenjem odluke bh. predstavnika da pristupe zapadnom savezu i osude rusku agresiju na Ukrajinu.

Ako je Dodik, zbog nezainteresiranosti i individualnih interesa prijašnjih godina, žmirkao na činjenicu da se stavio pod Putinovu kontrolu i blokirao procese u BiH, sada u vrijeme rata u Europi, Zapad teško da će tolerirati Putinov satelit u srce NATO-a i Europe.unija.

Danijal Hadžović l Avaz.ba