Atif Dudaković bivši komandant Petog korpusa Armije BiH Atif Dudaković koji je već godinama “pod istragom” za ratne zločine tijekom rata u BiH rekao je za Slobodnu Dalmaciju da je zadovoljan što su hrvatski generalni oslobođeni teških optužbi i što je operacija Oluja okarakterisana legitimnom.
Naime, bez operacije Oluja Bihać se ne bi mogao osloboditi iznutra. Osim toga, podsjetio bih na činjenicu da je dvadeset dana prije Oluje na Bihać krenula gotovo sva armada srpske vojske u operaciji Mač s ciljem zauzimanja Bihaća. Zato bih želio zahvaliti ne samo oslobođenim generalima, nego i svim braniteljima koji su omogućili da mi ostanemo na svojim ognjištima”, rekao je general Dudaković.
Penzionisani general ističe da su tokom višegodišnje opsade Bihaća imali stalnu pomoć hrvatskih generala.
“General Imra Agotić imao je mnogo sluha za problem Bihaća. Preminuo je a da mu nismo mogli javno zahvaliti. Pomagali su nam i generali Martin Špegelj i Petar Stipetić ” kazao je Dudaković, dodajući da će sa svojim prijateljima suborcima uskoro u Zagreb kako bi se sreli s generalom Gotovinom i proslavili pravomoćnu hašku presudu.
General Armije BiH osvrnuo se i na nezadovoljstvo haaškom presudom demonstrirano u Srbiji:
“Gledam izjave u kojima se govori da nema pomirenja dok se ne imenuje krivac za stradanje naroda. A to sam čuo iz usta ljudi koji su bili na ratištima i u Hrvatskoj i u BiH, ali ne u paradi, nego su podržavali i činili zla. Potpuno je jasno da je namjera relativizacija krivice za protekli rat.”
Dudakovićevo ime danas je ponovo “osvanulo” u javnosti pošto je stigla vijest da je Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) započela pretres vojarne Orljani u Bihaću u sklopu istrage za ratne zločine nad Srbima protiv Dudakovića. U toj vojarni se, zapravo, nalazi ratna arhiva Petog korpusa.
Televizije u regiji proteklih godina su u dva navrata objavljivale snimke na kojim se Dudaković vidi kao akter i nalogodavac ratnih zločina. Ipak, on se i dalje nalazi na slobodi.
Dudaković je rođen 2. prosinca 1953. u selu Orahova, u okolici tadašnje Bosanske Gradiške. Završio je srednju vojnu školu u Zadru, a 1976. Vojnu akademiju, smjer artiljerija.
Početak rata 0,1991, zatekao ga je u Zadru, u Artiljerijskom školskom centru, nakon čega je prešao u Knin. Tamo je dobio čin kapetana i funkciju zapovjednika topništva pod zapovjedništvom tadašnjeg kapetana prve klase Ratka Mladića.
U travnju 1992. postao je zapovjednik općinske teritorijalne obrane Bihaća, zatim zapovjednik Druge muslimansko-hrvatske pješačke brigade.
U ratu u BiH je napredovao do brigadnog, a potom i divizijskog generala, a na mjesto zapovjednika Petog korpusa Armije BiH sa sjedištem u Bihaću postavljen je 1. studenog 1993.
Postrojbe pod njegovim zapovjedništvom porazile su jedinice Zapadne Bosne Fikreta Abdića.Posle rata bio je zapovjednik zajedničke komande Vojske Federacije BiH.
BN TV emitirala je ranije video snimke, nastale 9. srpnja 1994, na kojima se vide pripadnici Narodne obrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koje je zarobio Peti korpus u akciji na Izačiću predvođen Dudakovićem.
Dudaković, okružen vojnicima, pitao je tada gdje su dva zarobljenika, a kad je dobio odgovor da su u kampanjoli, izdao je naredbu: “Streljati na licu mjesta!”
Protiv Dudakovića su još 2006. kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH podnijeli tadašnji predsjednik i premijer RS, Dragan Čavić i Milorad Dodik, nakon što su televizije u RS emitirale video snimke kako Dudaković naređuje paljenje kuća.
Riječ je o amaterskom video snimku nastalom u okolici Gline i Dvora na Uni, 7. i 8. kolovoza 1995. godine, na kojem se pripadnici vojnih formacija “Crne mambe” iz Hrvatske i odreda “Hamze” iz BiH najsurovije obračunavaju sa srpskim vojnicima i civilima koji tijekom “Oluje” napuštaju Krajinu.
Dudaković je ranije naveo da mu nije poznato što su radile njemu potčinjene postrojbe.
Radio-televizija Srbije prikazala je kolovoza 2006. video snimke na kojima se vide pripadnici Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine, pod zapovjedništvom Dudakovića, kako pale srpskog sela u Bosanskoj krajini, u nastavku akcije “Oluja”, 16. i 17. rujna 1995. godine.
Prema podacima Komisije za traženje nestalih u Republici Srpskoj, u toj akciji u općinama Petrovac, Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most i Ključ ubijeno je oko 870 srpska civila i 400 vojnika, a spaljeno više od 30 sela.
Predstavnik Ureda za traženja nestalih lica Republike Srpska Milan Ivančević rekao je da je u tim akcijama ubijeno 1.200 Srba, od čega 870 civila, dok se 830 osoba vodi kao nestalo. Na tom području nađena je 21 masovna grobnica Srba, koje su ubili pripadnici Petog korpusa Armije BiH.
Zbog sporosti istrage o slučaju vođe Petog korpusa, u javnosti je više puta pokretano i pitanje “tko štiti Dudakovića”.
Beogradski odvjetnik Toma Fila je, primjerice, tvrdio (a američka ambasada momentalno demantirala) da bivši zapovjednik Petog korpusa Armije BiH neće biti optužen za ratne zločine jer to ne dozvoljavaju Amerikanci.
– Dudaković je surađivao s Amerikancima. Oni su ga naoružavali i obučavali i on je opasan čovjek. Ako progovori kako su Amerikanci donosili oružje na tuzlanski aerodrom i tko je obučavao muslimanske borce, onda je jasno zašto neće biti procesuiran – rekao je tada Fila.
I Milorad Dodik je vjerovao da Dudakovića “neko štiti” i da se zato on osjeća sigurno u Bihaću iu BiH, a – kako je isticao – “svakako je trebalo već odavno biti procesuiran”.
Predsjednik Komisije za istraživanje ratnih zločina na području Bihaća i Cazina Rifat Dolić tvrdio je na proljeće prošle godine da se istraga protiv Dudakovića privodi kraju i da je pitanje trenutka kada će biti objelodanjena optužnica koja generala tereti za ratne zločine počinjene na području Bihaća i Cazina tijekom rata u BiH.
Dolić je rekao da je Komisija, odmah po završetku rata, počela prikupljanje materijala, ali da su zbog egzodusa brojne žrtve Petog korpusa napustile ovaj prostor. On je naglasio da je veliki broj informacija ostao u Petom korpusu, ali da su prikupili oko 200 neposrednih izjava žrtava i svjedoka i veliki broj tonskih i video-zapisa.
wpDiscuz