Published On: Uto, stu 20th, 2018

WIGEMARK: Ovo je posljednja prilika

Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark ocijenio je u intervjuu za Fenu i Nezavisne novine da je većina građana BiH umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, kako žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja.

Većina građana umorna od svađa

Podsjetio je da je prošlo više od mjesec dana od održavanja općih izbora, te da je Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo službene rezultate 7. studenog i raspodjela mandata za sve razine vlasti je sada jasna.

”To je i pravna osnova za formiranje vlasti. Sastao sam se s više političkih lidera, uključujući SDA, HDZ BiH, SDP i DF-a, kako bih se bolje upoznao s pregovorima o koalicijama, ali i prenio poruku kako bi trebali pokušati formirati stabilne vlade koje mogu donositi teške odluke i približavati zemlju Europskoj uniji.

Na strankama je da odluče s kim žele formirati vladajuće koalicije, uz poštivanje želja birača. Mišljenja sam da je većina građana ove zemlje umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja”, kazao je Wigemark.

Istaknuo je da će sljedeće četiri godine biti veoma bitne za BiH. ”Neki čak tvrde da je ovo posljednja prilika političkim krugovima u BiH da pokažu da su dostojni njihove podrške”, upozorio je.

Vakuum Izbornog zakona

Komentirajući situaciju nastalu zbog pravnog vakuuma u Izbornom zakonu, zbog raspodjele mandata u Domu naroda FBiH, podsjetio je da su upravo iz tog razloga EU i SAD prije godinu dana pokrenuli dijalog između političkih stranaka u cilju postizanja dogovora o izmjeni Izbornog zakona.

”Ali i pored više od 40 sastanaka na radnoj razini kao i nekoliko sastanaka s vodećim stranačkim čelnicima u FBiH, politički akteri koji su sudjelovali u razgovorima nisu mogli postići kompromis.

Tijekom ljeta je postalo jasno da u parlamentu nema dovoljno podrške za bilo koje od predloženih rješenja. Tijekom napora EU i SAD-a da omoguće razgovore, stručnjaci Venecijanske komisije koji su bili uključeni u jedan dio pregovora s političkim strankama istakli su da postoji zakonska osnova za Središnje izborno povjerenstvo da utvrdi raspodjelu mandata za Dom naroda FBiH.

Pri tome je to poznato svim sudionicima u pregovorima. Ne moram ni naglašavati da smo sa svoje strane kontinuirano isticali da Središnje izborno povjerenstvo treba djelovati kao neovisna institucija odgovorna za izborni proces te da uvijek mora djelovati u postojećem ustavnom i pravnom okviru”, rekao je Wigemark.

Upitan smatra li osobno da je odluka SIP-a neustavna, kazao je da, prije svega, SIP još uvijek nije donio odluku.

”Drugo, bilo kakvo zakonsko osporavanje odluke bi se trebalo uputiti nadležnim sudovima u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom. Bez obzira na ishod, konačne odluke su obvezujuće i treba ih provesti”, istaknuo je.

Prošla su vremena nametnutih rješenja

Komentirajući mogućnost upotrebe bonnskih ovlasti u ovom slučaju, rekao je da iz perspektive EU, BiH mora pokazati da je sposobna postići dogovor oko teških političkih pitanja i krenuti naprijed na putu ka EU.

”To je suština jedne demokratske i suverene zemlje. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i mi smo usred procesa izrade Mišljenja, koji putem upitnika mjeri spremnost BiH za pridruživanje EU. Nužno je lokalno vlasništvo.

Prošla su vremena nametnutih rješenja od strane međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark.

Neke stranke u BiH smatraju da izbori nisu bili pravedni i transparentni, a šef Delegacije EU naglašava da EU u cijelosti usklađuje svoj stav sa ocjenom ODIHR-a, kao službene međunarodne promatračke misije za izbore, temeljene na čvrsto utvrđenim kriterijima i metodologijama.

”Mnoge preporuke ODIHR-a o tome kako poboljšati izborni proces se ponavljaju nakon svakih izbora. Domaće vlasti se moraju baviti rješavanjem preporuka ODIHR-a za unapređenje provedbe izbora između izbornih ciklusa”, istaknuo je.

Njegov je osobni stav da mnoge od ovih preporuka o tome kako unaprijediti izborni proces u BiH trebaju postati važan dio Mišljenja Europske komisije i uvjet za dalju integraciju BiH u EU.

Narušava se suština demokracije

”Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora, narušava se sama suština demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, upozorio je Wigemark.

Demantirao je izvještaje nekih medija da se miješao u rad SIP-a.

”Neovisnost SIP-a je neophodan preduvjet za funkcionalan izborni sustav. Uvijek sam naglašavao da SIP treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i u skladu s postojećim ustavnim i pravnim okvirom kako bi se osigurala provedba izbornih rezultata, što uključuje poštivanje propisanih rokova kojima se uređuje izborni proces”, kazao je Wigemark.

Upitan kako komentira nedavnu izjavu premijerke Srbije Ane Brnabić kojom negira genocid u Srebrenici, istaknuo je da Europska unija odbacuje bilo kakvo poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici.

Komentirajući zahtjev za članstvo u EU-u, odnosno do kud se stiglo s pripremom mišljenja Komisije, kazao je da će Europska komisija sljedeće godine predstaviti svoje mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo.

 

Analiza zemlje

”U cilju njegove pripreme, kolege u Bruxellesu i ured EU ovdje u BiH proveli su temeljitu analizu stanja u zemlji u svim područjima koja su relevantna za članstvo u EU, uključujući pitanja koja se odnose na političke i ekonomske kriterije, kao i sposobnost zemlje da preuzme obveze koje proizlaze iz članstva.

U tom procesu, odgovori zemlje na Upitnik predstavljaju važan izvor informacija, ali nipošto nisu i jedini.

Još uvijek čekamo odgovore na dodatna pitanja koja su prošlog lipnja poslana iz Bruxellesa u Sarajevo. Kašnjenje u pripremi ovog posljednjeg seta odgovora ne znači da EU samo sjedi i čeka. Ovim se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažmana vlasti u BiH u ovom procesu. Zabrinjavajuće je da, dok su druge države Zapadnog Balkana ubrzale svoj put ka EU dok su čekale na mišljenje, u BiH je došlo do usporavanja.

Neka usporavanja su nesumnjivo uzrokovana skorašnjim izborima, ali bi BiH sada trebala ispuniti svoju zadaću bez daljeg kašnjenja”, naveo je.

Po njegovim riječima, mišljenje bi trebalo odgovoriti na dva važna pitanja. Prvo, u kojoj je mjeri BiH spremna postati država članica EU i kroz kakvu transformaciju zemlja treba proći da bi se pripremila, a drugo, šta moraju učiniti bh. vlasti za otvaranje pristupnih pregovora, u smislu odluka o politikama i njihovoj provedbi.

Preporuke koje se moraju ozbiljno shvatiti ”Prvo pitanje pokriva svih 35 poglavlja iz takozvane pravne stečevine EU, od strogih propisa o zaštiti okoliša do unutarnjeg tržišta roba, usluga, kapitala i ljudi.

Uključuje sveobuhvatnu zakonsku usklađenost sa svim standardima EU kao i ustavnim pitanjima. Drugo pitanje je fokusirano na temeljna pitanja, odnosno političke kriterije za članstvo u EU i jačanje vladavine prava na svim razinama vlasti i u svim sferama života.

Mišljenje će uključivati preporuke po oba ova pitanja, a koje vlasti u BiH i građani ove zemlje trebaju ozbiljno prihvatiti ukoliko su iskreno zainteresirani za napredak na putu ka EU.

Pristupanje Europskoj uniji predstavlja egzistencijalno pitanje i strateški cilj ove zemlje, što iznimno poštujem. Ukoliko su nove vlasti na različitim razinama ozbiljne kada je riječ o članstvu u EU, trebaju pažljivo razmotriti načine kako integrirati preporuke mišljenja u svoje političke programe tijekom četverogodišnjih mandata”, kazao je Wigemark.

Naglasio je da pristupanje u EU iziskuje vrijeme, ali je proces transformacije važan koliko i krajnji cilj samog članstva.

Učiti od susjeda

”Brojne promjene koje će poboljšati kvalitetu života i vladavinu prava za građane ove zemlje moraju se dogoditi prije samog članstva, a kako bi se pokazalo da je BiH sposobna osigurati rezultate. Ostale zemlje u regiji zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama ovog procesa i pomoglo bi BiH da bliže surađuju, na primjer, sa svojim prvim susjedima, poput Crne Gore i Srbije, da bi saznali na koji način oni upravljaju procesom europskih integracija ali istovremeno i unaprijedili regionalnu suradnju sa svim susjedima.

Kriteriji iz Kopenhagena i usvajanje zakonodavstva EU glavni su zadaci koji uključuju sve institucije na razini države, entiteta i županija. Lokalne vlasti, uključujući i općine, također igraju važnu ulogu u europskim integracijama.

Proces pridruživanja EU zahtijeva razumijevanje svih institucija, vlada i parlamenata da tu ne možete birati šta vam se sviđa, a što ne, gdje samo neke stvari trebate uraditi dok istovremeno izbjegavate rješavanje pitanja koja mogu biti vrlo teška i uključuju velike, pa možda čak i bolne promjene. Nažalost, ponekad primjećujemo kako vlasti na različitim razinama, uključujući i mnoge političare, vjeruju da je nekako ”netko drugi” taj koji treba preuzeti odgovornost za europske integracije, a ne oni.

I ne informiraju se dovoljno o tome što je potrebno za ispunjavanje standarda EU. EU i naše države članice spremne su podijeliti svoja iskustva o sadržaju ovog procesa i svatko tko ima ozbiljan interes za europske integracije treba biti otvoren za takav savjet”, kaže Wigemark.   /

Na kraju je govorio i o tome šta je s provedbom Reformske agende. Vlasništvo nad svim promjenama ”Reformska agenda je bila povezana s mandatom vlada izabranih u 2014. godini, a istekla je s nedavnim izborima 2018. godine.

Međutim, to ne znači da je sve ostvareno i da se proces transformacije treba zaustaviti. Naprotiv, nove vlasti trebaju u cijelosti imati vlasništvo nad svim promjenama potrebnim za unaprjeđenje života svojih građana.

Mnogo je načina na koje je Reformska agenda pomogla u jačanju temelja gospodarstva u BiH. Sada tu kuću treba nadopuniti s krovom i drugim važnim sadržajima. EU će ponuditi svoju punu podršku.

Razgovori stručnjaka i političkih stranaka o novom nizu socioekonomskih i reformi u oblasti vladavine prava su već započeli, a sada ih treba nastaviti i u sljedećim mjesecima. Potrebno je dogovoriti konkretne i realistične aktivnosti i ostvariti ih, čim se formiraju nove vlade i parlamenti.

Novi set reformi također treba uzeti u obzir stavove poslovne zajednice i civilnog društva”, rekao je šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark u intervjuu za Fenu i Nezavisne novine.