Published On: Tue, Jun 4th, 2013

VLLASI: BiH se dobrovoljno ponaša kao priljepak Srbije, a Bošnjaci su šutljiva manjina

Savjetnik za vanjske poslove u Vladi Kosova Azem Vllasi u intervju za Fenu govori o aktualnim odnosima Srbije i Kosova, “europskom” zaokretu zvaničnog Beograda, zaostajanju BiH na putu europskih integracija i odnosima u regiji.

Na početku razgovora Vllasi je komentirao sve izraženije simpatije koje je Srbija zadobila od međunarodne zajednice zbog potpisivanja Briselskog sporazuma te je ocijenio da je u Srbiji napokon i politička elita uvidjela da je nastavljanje puta jedne propale politike, pogotovu politike u odnosu na Kosovo , besmislena stvar i da to donosi štete samo Srbiji. – Uvjeren sam da je Srbija iskreno krenula putem normalizacije odnosa s Kosovom, ne zato što su tamošnji političari u svojoj glavi promijenili mišljenje o Kosovu ili o Albanaca, nego radi interesa same Srbije – rekao je Vllasi odgovarajući na pitanje da li je zaokret srbijanske politike potpisivanjem Sporazuma s Kosovom rezultat “osvješćenja i otrežnjenja Beograda ili je više rezultat političke neminovnosti i ekonomske nužde. Vllasi je konkretan i kaže da, ako Srbija hoće u EU, ne može taj cilj postići a da ima poremećene, odnosno neuređene odnose s Kosovom.

 Ističe da, iako u Srbiji, svaki korak koji učine ka normalizaciji odnosa s Kosovom i iza toga se kunu i javno kažu kako neće nikada priznati Kosovo, ali ustvari svi ovi sporazumi, sve što se događa na putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije korak po korak, predstavlja de facto priznavanje Kosova kao države od Srbije. – Prema tome taj proces normalizacije ide i rezultat je upravo osviješćenosti, spoznaje u samoj Srbiji da Kosovo više nije Srbija, da novu realnost treba priznati, da je Kosovo država – ističe Vllasi. Na konstataciju da Hrvatska ulazi u EU, Srbija poptisivanje Sporazuma s Kosovom dobiva zeleno svjetlo od EU, a BiH je ostala “crna rupa” na Balkanu, Vllasi je kazao da je Bosna i Hercegovina uvijek imala svoje specifičnosti ili kao federalna jedinica bivše Jugoslavije, ali i prije, kroz historiju. – Ali situacija u BiH kakva je sada, a ona je teška i izgleda besperspektvina, prije svega je zbog toga što postoje jake snage i sprege koje žele BiH nestane kao jedinstvena država – kaže Vllasi. RS agresivna manjina Kao drugi razlog, Vllasi navodi da oni koji su najpozvaniji da se bore za jedinstvenu BiH kao normalnu i funkcionalnu državu, a to su Bošnjaci, nedovoljno to čine. – Bošnjaci su ovdje šutljiva većina, a iz srpskog entiteta su agresivna manjina. Iz RS entiteta uporno rade da nastave politiku rastakanja BiH koja je počela 1992. ali sada drugim sredstvima – kaže Vllasi. 

Dodaje, da bez obzira na to što je rat završen, oni hoće da oživotvore ideje onih koji su zbog tih ideja počinili tolike zločine i kojima se sudi u Haagu ili u domaćim sudovima. Njihova ideja je bila da nestane BiH i ako je moguće da nestanu Bošnjaci, ili da Bošnjaka ostane u što manjem broju. Po njegovom mišljenju odgovornost je i na međunarodnoj zajednici i važnim faktorima međunarodne zajednice – Europi i Americi. – SAD bi trebao imati grižnju savjest što su Daytonskim aranžmanima ostavili BiH vezanu kao u “luđačkoj košulji” – kaže Vllasi i dodaje da Amerikancima uvijek treba biti zahvalan što su Dejtonom zaustavili rat, krvoproliće i stradanje u BiH . Dakle, ističe Vllasi, Dejtonski sporazum ima vrijednost samo kao mirovni sporazum da se prekine rat.

 – Ali da se netko sada poziva na Dejton a razgraditi BiH kao jedinstvenu, funkcionalnu državu, s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i drugih građana koji ovdje žive, to je jednostavno nedozvoljeno – smatra Vllasi. Kaže da je začuđen s kolikom lakoćom to prihvaćaju bošnjački političari u Sarajevu. – Vi u BiH imate i Srba i Hrvata koji su odani i predani BiH kao jedinstvenoj državi triju naroda, oni drže do BiH i imam dojam da se oni više bune protiv toga što se pred njihovim očima rastače BiH nego li bošnjački političari kaže Vllasi. Na pitanje kako komentira posljednje haške presude, kada su bosanskim Hrvatima presuđene višegodišnje kazne zatvora, a dan kasnije srbijanski dužnosnici oslobođeni, Vllasi je kazao da je Haški tribunal na neki način i politička a ne samo pravosudna institucija. – Politička je u tome što vidi krivicu na sve strane, pa se stječe dojam da hoće da izjednači krivnju između agresora i žrtve, napadača i onih koji su se branili u tom ratu – ističe Vllasi. Srbi počinili najviše zločina Ali, kaže kako je fakat da je više Srba dobilo kaznu, jer su i počinili najviše zločina iu Hrvatskoj, BiH, Kosovu a ne na teritoriju Srbije. Sve te presude treba promatrati u širem kontekstu. Za presude bosanskim Hrvatima kaže da ipak treba sačekati pravomoćne presude. – Tribunal funkcionira po principu utvrđivanja individualne krivnje i zločina, i možda ima dokaza za ovo što su oni dobili kaznu, ali politička dimenzija je ta što je tu nadovezano ocjena o zločinačkom pothvatu, a pritom su spomenuti nekadašnji funkcioneri države Hrvatske.

Ali činjenično i politički znamo da je u tim tragičnim događajima Hrvatska s BiH bila saveznik, potom u sukobu, a onda na kraju rata opet saveznik – rekao je Vllasi komentirajući presudu Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću. Ističe da se sadašnja hrvatska politika ogradila od pogrešne politike onih svojih državnih rukovodilaca iz 90-ih godina. Sadašnja državna politika ima vrlo principijelnu i jasnu politiku prema BiH, prema zločinima koji su počinjeni u BiH i nikada nije štitila nikoga koji je činio zločine. – Dok, dan iza toga, imate presudu funkcionerima srpske policije, odnosno sigurnosnih službi, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, koji su bili izravni izvršni servis vlasti Slobodana Miloševića u zločinima koji su se počinjeni u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu. Oni su bili operativci, nisu bili neki savjetnici, pisari ili pismonoše. No treba vidjeti što će reći Žalbeno vijeće Haškog tribunala – rekao je Vllasi. Na pitanje što misli o isprici srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića za sločine u Srebrenici, Vllasi kaže da pošto je to došlo iz njegovih usta samim tim, dobro je, ali da za takve zločine, kada dođe ispriku od šefa države Srbije, ono treba da se ispolji ne kroz jedan intervju, maltene iznuđeno, a izgledalo je kao da je iznuđeno, nego treba državnički. – Potrebno je da se pripremi izjava, da se javno priopći, da se kaže i da se to čini uime države koja se distancira od onih koji su počinili zločine uime države, ispričava se žrtvama i tako spere ljaga makar u moralnom smislu s države Sbrije uime koje su te zločine počinili Milošević i drugi – naglašava on. Na pitanje da sastanak u Ohridu nije održan zbog Kosova, Vllasi naglašava da stav Srbije ne iznenađuje, iako je Srbija postigla Sporazum s Kosovom o sudjelovanju Kosova na regionalnim skupovima.

 – Srbija je uzela za shodno da ucjenjuje “slabašnu” Makedoniju, i predsjednika Makedonije kako neće doći na skup, ako bude pozvana predsjednica Kosova, ali sam zapanjen stavom BiH da mora pravi društvo u tako glupoj stvari Srbiji – naglašava Vllasi. BiH se osramotilaKonstatira , “znači BiH gotovo dobrovoljno bez da je iko prisiljava ponaša se kao priljepak Srbije, i kada sam čuo, ako je formulacija točna, da BiH neće prisustvovati ako dođe Kosovo jer BiH ne priznaje Kosovo, to je totalno glup potez, kaže Vllasi i dodaje da se ispričava jer nema drugi izraz.  – Žao mi je što je propao skup, ali je ovo velika diplomatska pobjeda Kosova jer su svi u regiji, svi ozbiljni partneri shvatili da ne može biti suradnje ako se neko izolira, u ovom slučaju Kosovo – kaže . Dodaje da to samo znači da bez Kosova u regiji više nema ni sastanaka ni procesa stabilizacije odnosa. 

Makedonija koja je podlegla pritiscima Srbije pokazala se kao loš domaćin i propao je jedan skup koji je mogao donijeti dobru afirmaciju Makedoniji. – BiH se osramotila još jednom. A Srbija je u tim svojim manipulacijama iu politici na dva kolosijeka doživjela također poraz – kazao je Vllasi komentirajući neodržavanje summita u Ohridu. Govoreći o slučaju Naser Kelmendi ponovio je raniji stav da se slučaj Kelmendi neće koristiti za političke manipulacije, da se Kelemendi našao na svojoj teritoriju i kosovska policija ga je uhitila. Kosovo ne izručuje svoje državljane drugoj zemlji. Taj slučaj se procesuira u pravosudnim organima Kosova. 

 – BiH može učiniti samo toliko da njezini istražni organe dostave sav istražni materijal koji imaju za slučaj Kelmendi kosovskim pravosudnim organima. Kosovsko pravosuđe će sagledati sve dokaze i donijeti odgovarajuću odluku, koja može biti oslobađajuća ako se ne dokaže krivnja, ili inače, ako se dokaže krivnja bit će osuđen – rekao je savjetnik ministra vanjskih poslova Kosova Azem Vllasi u intervjuu za Agenciju Fena.