Published On: Sun, Feb 17th, 2013

VLASI: Srbija se više nikada neće vratiti na Kosovo

Prije točno pet godina najmlađa država Europe, Kosovo, proglasila je svoju nezavisnost, koju je do sada priznalo 96 država svijeta, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Bio je to trenutak pun neizvjesnosti. Oni koji su znali da je na” Kosovu sve započelo”, misleći, dakako, na početak užasa u kojem se raspala bivša Jugoslavija, strahovali su od odgovora na pitanje može li” balkansko bure baruta” ponovno eksplodirati.
Pola desetljeća nakon tih događaja, Kosovo je manje-više stabilna država, a aktualni dijalog između Beograda i Prištine, ponajviše zahvaljujući odlučnosti velikih sila, daje sve ozbiljnije naznake da taj dio svijeta više neće biti sigurnosni problem Europe.
Ne bez razloga i osnova kosovski premijer Hashim Tachi je u prošli petak rekao da su prije pet godina “snovi mnogih generacija kosovskih Albanaca postali stvarnost”.
“Prije pet godina Kosovo je institucionalizirao svoj stoljetni san – 17. veljače 2008. godine Kosovo je proglašeno neovisnom, slobodnom i demokratskom državom”, kazao je Tachi.
Kosovski Albanci slavili, Srbi protestvovali
Ali, u početku nije sve išlo lako. Parlament Kosova je 17. veljače 2008. godine na izvanrednoj svečanoj sjednici usvojio Deklaraciju o neovisnosti, koju je Vlada Srbije (naravno bez ikakvog efekta), već iste večeri poništila kao” protupravni akt privremenih tijela”, te sazvala sjednicu Skupštine Srbije. Za Deklaraciju o neovisnosti, u kojoj je navedeno da će Kosovo biti formirano na temelju plana Marttija Ahtisaarija, glasovalo je svih 109 zastupnika.
U međuvremenu, kosovski Albanci su organizirali proslave, a Srbi prosvjede. U središtu Beograda okupili su se prosvjednici koji su blokirali saobraćaj, razbijali stakla na trgovinama, semafore, prometne znakove … Zapaljene su veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Hrvatske, a napadnuta i diplomatska predstavništva Turske i Slovenije, kao i objekt” McDonaldsa” … Došlo je i do žestokih sukoba prosvjednika i policije. U Kosovskoj Mitrovici su, također, zabilježene eksplozije i slični incidenti …
I u Bosni i Hercegovini se tih dana osjećala napetost zbog onih koji su glasno skandirali kako je” Kosovo srce Srbije”. U više navrata je poručivano kako Republika Srpske u BiH treba biti kompenzacija za” otimačinu Kosova”, te da” više nitko nema pravo osporavati i želju Srba da ne žive u BiH”.
Među prvima su neovisnost Kosova priznali Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija, Francuska i Turska, dok je posljednje priznanje stiglo krajem studenog prošle godine s Fidžija i Federacije Sveti Kristofor i Nevi. Među onima koji su priznali Kosovo su i 22 članice Europske unije (EU).
Preostale članice EU trebaju priznati Kosovo
Uoči pete godišnjice proglašenja neovisnosti izvjestiteljica Europskog parlamenta (EP) za Kosovo Ulrike Lunacek ocijenila je da i preostalih pet članica EU trebaju priznati Kosovo.
“Pet godina poslije proglašenja neovisnosti moj izvještaj zahtijeva da preostalih pet članica EU-a konačno spoznaju realnost i priznaju Kosovo. Pozitivan utjecaj Europske unije na Kosovu stalno slabi zbog nejedinstva u politici priznanja. Također, tako se sprječava puno sudjelovanje u Europolu i Interpolu i miniraju zajednički napori u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala “, izjavila je Lunacek, dajući naznake jasne europske perspektive najmlađe države tog kontinenta.
Pet godina poslije proglašenja neovisnosti Kosova novinari agencije Anadolija razgovarali su s dužnosnicima i analitičarima iz Bruxellesa, s Kosova, iz Srbije i Hrvatske. Oni odgovaraju na pitanje što Kosovo predstavlja pet godina poslije?
Specijalni izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za Srbiju i član frakcije europskih liberala Jelko Kacin kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da je Kosovo u zadnjih pet godina napredovalo i” političke elite su pokazale da su posvećene europskoj budućnosti”.
” Dijalog između Beograda i Prištine, koji sada ulazi u kritičnu fazu, pokazao je da je politička elita na Kosovu zrela i posvećena rješavanju problema, kao i dobrosusjedskim odnosima. Iako su godinama, ne decenijima, odnosi između Albanaca i Srba unutar Srbije problematizirana, iako je Srbija oduzela autonomiju Kosova, Kosovo se poslije stjecanja neovisnosti posvetilo poboljšanju odnosa sa Beogradom kao strategijskom prioritetu”, smatra Kacin.
“Kosovo ima probleme kao i druge države”
Azem Vlasi, poznati kosovski političar, odvjetnik, veliki borac za neovisnost te zemlje i aktualni savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove tvrdi da i Kosovu” ne cvjetaju ruže i da ima problema kao i drugi u ovoj regiji”.
” Može se reći da je Kosovo u ustavnom i formalnom-pravnom smislu u potpunosti konstituirana država. Imamo cijeli institucionalni sustav, od zakonodavne, preko sudske do izvršne vlasti. Dakle, elemente normalne države. Pet godina poslije proglašenja neovisnosti, može se reći da je Kosovo još uvijek država koja nije potpuno funkcionalna. Što se njenog međunarodnog položaja tiče ona je još u procesu konsolidiranja svog međunarodnog položaja. Kosovo je priznato od gotovo stotinjak zemalja. Među njima su najvažnije zemlje zapadne demokracije. No, Srbija nam još uvijek pravi probleme gdje god može po svijetu i to uz pomoć Rusa i srbpskih drugih istomišljenika”, govori Vlasi za agenciju Anadolija.
Na Kosovu je, tvrdi on, osiguran određeni stupanj etničke tolerancije, siguran život i zakonska ravnopravnost za sve kosovske zajednice.
” Ovo je država koja ima slične probleme kao i druge zemlje u regiji. Može se usporedi s drugim državama zapadnog Balkana. No, svi ti problemi, i organizirani kriminal, i korupcija i sve što razjeda državu iznutra, ovdje ostavljaju teže posljedice i više koče Kosovo u razvoju. Jer, mi smo država u nastajanju. Kosovo se može usporediti s uzrastom jednog petogodišnjeg djeteta koje pokazuje znakove normalnog rasta i razvoja”, napominje Vlasi.
Dijalog Prištine i Beograda
Iskusni političar konstatira da će odnosi Srbije i Kosova ići naprijed jer to, prije svega, odgovara i zvaničnom Beogradu. Srbija, veli on, nema interesa da uspori svoju europsku perspektivu” tjerajući neku tvrdoglavost po pitanju Kosova i ostajući na starim, davno prevaziđenim, pozicijama po pitanu Kosova”.
” Srbija napokon svraća da je Kosovo neovisna država, bez obzira na retoriku koja se koristi u Beogradu. Srbija shvaća da su neodrživi pokušaji držanja Srba sa Kosova” na dugom štapu “, kao i to zavaravanje da ih mogu štititi nekakve institucije države Srbije. Srbija tu politiku ne može nastaviti jednostavno jer joj iz EU postavljaju izričit zahtjev da prestanu s takvim načinom miješanja u unutarnje poslove Kosova i da Srbi s Kosova trebaju ovdje pronaći svoje mjesto pod suncem. Paralelne institucije, njihovo financiranje iz Beograda; i za Srbiju to postaje težak teret. Zato imamo malo promijenjenu retoriku i kod Tomislava Nikolića i kod Ivice Dačića, a ne zato što su oni u svojim glavama nešto bitno promijenili po pitanu Kosova”, analizira Vlasi.
Na koncu Vlasi konstatira kako će, bez obzira na retoriku, dijalog Beograda i Prištine sigurno voditi priznanju Kosova od strane Srbije.
” Jer Srbija nema nikavog interesa od nepriznanja Kosova. Ljudima u Srbiji je jasno se Srbija više neće vratiti na Kosovo. Srbija ne može vratiti na prostor Kosova. A i to što su tražili autonomiju Srba na sjeveru Kosova jeste priznanje Kosova na mala vrata”, poručuje bivši visoki kosovski dužnosnik.
Nadalje, Kacin smatra da” mi danas Zapadni Balkan i proces širenja EU na njemu možemo vidjeti u dva paketa”.
” Ja u prvom paketu vidim pozitivne države koje su potpuno posvećene razvoju i eurointegracijama, a to su Crna Gora, Srbija i Kosovo. Te tri zemlje imaju i ekonomije koje su kompatibilne i dopunjuju se, imaju zajedničke granice, zajedničku prometnu i energetsku infrastrukturu. Sve imaju veliku potrebu po bržem razvoju i stranim ulaganjima da bi se otvorila radna mjesta. Sve tri zemlje su u tome u potpunosti posvećene. U tome je ta velika razlika tih zemalja od BiH, Albanije i Makedonije, gdje se političke elite u potpunosti posvećuju međusobnim sukobima i nekako žive izvan realnog života kojeg žive građani”, objašnjava on.
Kosovo – država s najviše mladog stanovništva
Vlasi je, pak, tvrdi da je glavni izvor nade za Kosovo njegov narod, koji je,” poslije 100-godišnjeg stradanja u borbi biti svoj na svome, napokon ugledao slobodu”.
” Budućnost Kosova leži u njegovom vitalnom stanovništvu, jer je to prva zemlja po strukturi mladog stanovništva. Nije ovo zemlja staraca, ovo je tipična zemlja vitalnog i mladog stanovništva. Dakle, mi više nismo sputani kao što je bio slučaj od 1912. godine. Srbija je na svaki način htjela da Kosovo drži prigušenom sredinom kao priljepak Srbiji. Ali, to im nije uspjelo”, kazao je Vlasi.
Isto tako, Kacin vjeruje kako Kosovo kao najmlađa država Zapadnog Balkana” najbolje razumije da treba nešto napraviti za buduće generacije”.
” Svakako, to je multikulturna, multikonfesionalna i multietnička zemlja. Ona napreduje i svima šalje prave poruke. Zato mislim da Kosovo ima svijetlu budućnost. A kada će na red doći i neke druge formalnosti, to je više nagađanje”, napominje Kacin.
I Vlasi potvrđuje da je Kosovo država koja teži europskim vrijednostima, demokraciji, ljudskim pravima, slobodi i prosperitetnoj ekonomiji.
” Ali, kada ćemo formalno stići u klub koji se zove EU, ne znam. Mislim da ćemo prilično pričekati, ali mogu vam reći da to nije tako važno”, konstatirao je Vlasi.
Puhovski: Kosovo je karikatura
No, ima i onih koji su kritični prema Kosovu kao državi. Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr.. Žarko Puhovski tvrdi za agenciju Anadolija da je Kosovo” ispalo karikaturom osamostaljenja onih koji su to ranije učinili”.
” Sve su države ove regije na početku su bile poludržavu. Neke su to, nažalost, ostale, kao Bosna i Hercegovina i dijelom Makedonija. Kosovo je, također, ostalo u toj prvoj fazi. Ono je poludržava! Kosovo se bavi unutarnjom stegom ili disciplinom, kontrolom nad stanovništvom i funkcionira pod pretpostavkom nešto primitivnijeg nacionalizma od onog kojeg imamo u drugim nacionalnim državama. Kosovo je točno ono što je bilo moguće i pretpostaviti za posljednju osamostaljene teritoriju. Dakle, Kosovo je karikatura ovih država koje su prije njega nastale, od Slovenije, preko Hrvatske pa nadalje”, kazao je Puhovski.
No, u posljednje vrijeme s rastom napetosti u Vojvodini iu nekim drugim državama Zapadnog Balkana nameće se pitanje hoće li Kosovo biti posljednji dio bivše Jugoslavije koji je izborio svoju nezavisnost i samostalnost. Profesor Puhovski o tme kaže:
” Da, Kosovo je posljednje. Više neće biti novih država u ovoj regiji, zaključuje Puhovski