Published On: Čet, sij. 25th, 2018

VLADA NJEMAČKE: Islamistička prijetnja i dalje prisutna u BiH i na Balkanu

Na Balkanu postoji potencijalna prijetnja od islamističke scene, ocjenjuje njemačka Savezna vlada. Detalji, međutim, nisu poznati. Konkretne odgovore na pitanja zastupničkoga kluba Ljevice vlada tretira kao povjerljive.

Savezna vlada u Berlinu ne isključuje „potencijalne prijetnje od strane pojedinaca i podgrupa iz islamističke scene” u Bosni i Hercegovini. To se navodi u odgovorima Vlade na upitnik zastupničkoga kluba Ljevice u Bundestagu koje je Deutsche Welle ekskluzivno dobio na uvid. Dodaje se da postoje pojedinačni kontakti radikalnih islamista s Balkana i onih iz Njemačke. Savezna vlada međutim tvrdi da obavještajna služba BND nema konkretne indicije o jačanju islamističkih tendencija u Bosni.

Time njemačka Vlada donekle demantira izvještaj novina Berliner Zeitung koji je u studenom prošle godine, pozivajući se na sigurnosne krugove, javio da BND zbog islamističke prijetnje pojačano drži na oku Balkan, a posebno Bosnu. No, nakon ovog odgovora Vlade ostaje prostora za špekulacije jer se konkretni odgovori na mnoga pitanja Ljevice tretiraju kao posebno povjerljivi te ne mogu biti predstavljeni javnosti.

Tako se, recimo, Vlada javno ne izjašnjava o novcu iz zemalja Arapskog poluotoka kojim se navodno ciljano potiče vehabijska interpretacija islama na Balkanu. Također, Vlada ne želi objaviti spoznaje o školovanju balkanskih imama u Turskoj i Saudijskoj Arabiji te njihovoj djelatnosti na Balkanu.

„Nasuprot BND-u Vlada pokušava u javnosti umanjiti rastuću islamističku opasnost”, kaže Sevim Dagdelen, u zastupničkom klubu Ljevice zadužena za vanjsku politiku. Rastući broj nasilnih islamista na Balkanu ima ogromne posljedice za sigurnost u Njemačkoj, tvrdi Dagdelen za DW.

„Uz to je potpuno neprihvatljivo da Savezna vlada i dalje taji ulogu država Arapskog poluotoka, prije svih Saudijske Arabije, ali i Turske.”

Bez podataka o broju boraca

Savezna vlada Njemačke kao „posebno osjetljive” tretira podatke o broju boraca iz BiH i s Kosova koji su se priključili džihadističkim grupacijama posljednjih godina. Prema ranijim medijskim izvještajima, ove dvije balkanske zemlje su – u odnosu na broj stanovnika – europski prvaci u izvozu islamističkih boraca.

No, Vlada ipak otkriva zanimljivu procjenu: borci s Balkana se nisu priključivali samo Islamskoj državi (njih 70 posto) i bivšoj fronti Al Nusra (20 posto) već u deset posto slučajeva i skupinama pod vodstvom Slobodne sirijske vojske koja se bori protiv režima Bashara al Assada.

Dokazano je, dodaje se u odgovorima, da se više boraca regrutira iz salafističkih sela u BiH poput Gornje Maoče. Savezna vlada to selo naziva „paradnim primjerom” i „mustrom” prema kojoj su u toj zemlji nikla i druga „mala naselja” čiji stanovnici svoj vjerski i socijalni život orijentiraju prema „ranoislamskim navikama i običajima”.

 Ojačati liberalni islam

Oštriji je u svojoj ocjeni bio Vedran Džihić, istraživač Austrijskog instituta za međunarodnu politiku. On je u jednom ranijem intervjuu za DW rekao da se radi o „radikalnom odstupanju od tradicionalnog balkanskog islama”.

„Vidimo pripadnike salafijskog pokreta na ulicama, aktivni su u raznoraznim kulturnim odjelima, imaju paralelne džemate izvan službene islamske zajednice. Jasno je da uz pomoć Saudijske Arabije i drugih zemalja grade paralelnu infrastrukturu koja se izravno suprotstavlja tradicionalnim islamskim zajednicama”, rekao je tada Džihić.

Po njegovom mišljenju važno je baviti se problemima koji su doveli do jačanja ekstremizma, a među njih su neki drugi istraživači ubrojali prije svega siromaštvo. Dalje, rekao je Džihić, važno je ponuditi pravu perspektivu europskih integracija „koja je sada upitna”, zatim ojačati tradicionalnu balkansku interpretaciju islama u sklopu europske rasprave i pojačati suradnju europskih obavještajnih službi./HMS/

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer