Aluminij je i službeno postao predmet Tužiteljstva HNŽ-a, formiran nakon izvješća Financijske policije HNŽ-a. U fokusu je šest osoba koje su bile na rukovodećoj poziciji od 2014. Među njima je i profesor Vjekoslav Domljan, koji je u Aluminiju bio kratko.
“Da su anđeli upravljali Aluminijem opet bi propao. Glavni problem je neznanje, odnosno neuklapanje u nove tehnološke trendove. Nije se radilo na iznalaženju novih izvora energije, nije se radilo na energetskoj efikasnosti, nije se radilo na većoj bazi prerade, gdje bi se stvarala veća dodatna vrijednost pa bi se bilo pozitivno kao što je pozitivan Feal…Sve to se nije radilo zato što nije bilo istraživačkog instituta i išlo je kako je išlo. Dok su makaze cijena išle u korist Aluminija on je funkcionirao i poslovao s dobitkom, a kada su se makaze cijena okrenule, struja otišla gore, a aluminij dolje, naravno da je to bio gubitak, a nije bilo znanja da se iz toga izvuče”, kazao je Domljan za Hercegovina.info.
Ističe da je bilo i drugih radnji, no, da je prethodno navedeno primarno ako ćemo govoriti o raspadu Aluminija, a sve drugo je sekundarno. On je u Aluminiju bio 40 radnih dana, dok se provela procedura za izbor direktora, a kaže da ga je financijska policija pozivala na razgovor u tom kontekstu.
“Bio sam tu dok je trajala procedura, koja se otegnula više nego je trebalo i samo čekate da se to preda”, ustvrdio je.
Kaže da mu je tih 40 dana bilo dovoljno da snimi situaciju.
“Dug za električnu energiju trebalo je pretvoriti u obveznice. Kompleksan je to model, ali vrlo izvodljiv, no trebalo je za to par mjeseci, a vremena je bilo malo. Tako se mogao riješiti dug, a Aluminij dobiti 3 godine vremena da izgradi prerađivački kapacitet”, kaže, među ostalim Domljan.
Za razliku od Domljana, zadnji direktor Dražen Pandža, koji je sada direktor za razvoj u Luci Ploče, nije voljan govoriti ni o izvješću financijske policije, ni o formiranom predmetu, premda je i on istime obuhvaćen. Kratko je jučer kazao da – komentara nema. /HMS/
wpDiscuz
