Published On: Uto, stu 29th, 2016

Višegradska skupina za proširenje EU na Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju


Višegradska skupina (V4) snažno se u utorak zauzela za proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana što je prije moguće jer proširenje je “neprocjenjivo” za sigurnost, stabilnost i napredak te regije, stoji u izjavi prihvaćenoj u Varšavi.
Godišnji sastanak ministara vanjskih poslova V4 održan je uz sudjelovanje visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Federice Mogherini, šest država zapadnog Balkana (6WB) aspirantica za članstvo i šest članica EU-a iz susjedstva, među njima i Hrvatske koju predstavlja ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
“Proces proširenja neprocjenjivo je sredstvo za postizanje sigurnosti, stabilnost i napretka zapadnog Balkana”, stoji u izjavi prihvaćenoj na sastanku.
“Sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana nedjeljive su od sigurnosti EU-a”, navodi se te ističe da V4 želi podržati 6WB u borbi “protiv organiziranog kriminala i korupcije, da spriječe radikalizaciju i drže pod kontrolom migrantska kretanja”.
Na sastanku u Varšavi sudjeluje šest članica EU-a iz susjedstva – Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Rumunjska i Slovenija, te šest zemalja zapadnog Balkana koje teže ulasku u EU: Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Kosovo. U izjavi se pozdravlja godišnje izvješće o napretku zemalja aspirantica za članstvo objavljeno 9. studenoga kao “uravnoteženu analizu”, ali se predlaže uvođenje učestalijih izvješća o ostvarenom napretku po zemljama uz ispunjavanje traženih kriterija EU-a.
Mogherini, koja je V4 nazvala “važnom skupinom” unutar EU-a, istaknula je na konferenciji za novinare da je napredak pregovora “izvanredan”.
Mi ćemo pomoći tim zemljama “da ispune sve kriterije kako bi što je prije moguće postale članice Europske unije”, rekao je na konferenciji za novinare slovački šef diplomacije Miroslav Lajčak kao predstavnik države koja trenutačno predsjeda Unijom.
Mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto izrazio je zabrinutost stankom u proširenju u idućih pet godina. “Potrebno nam je proširenje odmah”, poručio je na konferenciji za novinare, jer “nema više vremena za gubljenje, kako na gospodarskom tako i na planu sigurnosti”.
Bude li proces proširenja tekao tako sporo kao dosada, to će stvoriti velike sigurnosne probleme, drži Szijjarto koji je u prvom redu spomenuo Srbiju. Smatra da se ne smiju odlagati ni pregovori s Albanijom niti smije grčki veto (zbog spora oko imena države) kočiti put Makedonije.
Napredak sa svakom od zemalja aspirantica ostvaruje se svakodnevno, rekla je Mogherini i poručila da se ubrzanje procesa već provodi.
“Naša pomoć je ključna”, rekao je češki šef diplomacije Lubomir Zaoralek “jer ako mi to ne učinimo to će učiniti netko drugi, a to bi ih (zemlje zapadnog Balkana) moglo navesti na neki drugi put”.
U izjavi se navodi da projekt uspostave Zaklade zapadnog Balkana dobro napreduje, a temelji se na modelu Međunarodne višegradske zaklade te će V4 zapadnom Balkanu pružati svu tehničku pomoć kako bi zaklada postala operativna.
Od početka migracijskog vala 2015. skupina V4 izražava zabrinutost i traži pojačanu zaštitu vanjskih granica. V4 se protivi obvezujućim izbjegličkim kvotama koje članicama EU-a propisuje Europska komisija i drži da članice trebaju dobrovoljno odlučiti koliko će izbjeglica prihvatiti.
Zemlje V4 ne prihvaćaju ni prijedlog korektivnog mehanizma kojim EK predviđa da zemlje koje ne žele sudjelovati u relokaciji izbjeglica plaćaju doprinos solidarnost od 250.000 eura za svakog tražitelja azila za kojeg bi inače bile odgovorne te drže da bi se taj novac trebao uporabiti za bolje osiguranje vanjskih granica.
Višegradska skupina osnovana je 1991. kao V3 radi poticanja europske integracije članica i njihove suradnje u gospodarstvu, energetici i obrani. Raspadom Čehoslovačke 1993. postala je četveročlana, a 2014. tadašnji mađarski šef diplomacije Tibor Navracsics rekao je kako vrijedi razmotriti pristup Hrvatske i Slovenije./narod.hr/