Published On: Mon, Mar 11th, 2019

VIJEĆE MINISTARA: Što prije prevazići 3G mrežu jer dijeli Bosnu

Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu, na prijedlog Regulatorne agencije za komunikacije, donijelo je Odluku o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra, za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sustava. Ovom odlukom praktično se omogućava uvođenje 4G mreže u BiH, a mobilni operateri se obavezuju na poboljšanje svojih usluga, koje uključuju bolju uslugu i pokrivenost teritorije i putnih komunikacija u BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Dozvole izdaje Regulatorna agencija za komunikacije BiH i dodjeljuje ih postojećim licenciranim mobilnim operatorima u Bosni i Hercegovini na razdoblje od 15 godina, a operater je na ime naknade dužan platiti ukupno 17,5 milijuna KM u pet jednakih godišnjih rata, počev od 2019. godine.

Ova sredstva će u narednih pet godina biti usmjerena za razvoj područja prometa i komunikacija, a konkretnu namjenu utvrđivat će Vijeće ministara BiH, a na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Sporazum o roamingu

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o sniženju cijena usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama u regiji Zapadnog Balkana.

Prijedlog sporazuma bit će odmah dostavljen Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen zamjenik ministra komunikacija i prometa Saša Dalipagić.

Sporazum će biti potpisan tijekom Digitalnog summita, koji će biti održan početkom travnja 2019. godine u Beogradu.

Ovaj sporazum stupa na snagu 1. lipnja 2019. godine, od kada će cijene usluga roaminga u zemljama regije postupno smanjivati, a 2021. godine planirano je potpuno ukidanje.

Migrantska situacija

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, uz prihvaćene korekcije na sjednici.

Privremeni prihvatni centri su: bivša tvornica „Bira“ i bivši učenički dom „Borići“ u Bihaću, bivša tvornica „Miral“ u Velikoj Kladuši i bivši hotel „Sedra“ u Cazinu.

Ovi privremeni prihvatni centri za smještaj migranata predaju se na privremeno korištenje Službi za poslove sa strancima, koja je u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH.

Troškove financiranja rada prihvatnih centara, njihove zakupnine i uspostave, kao i angažmana zaštitarske agencije snosi Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Prethodno je Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH, u kojoj se navodi da je povećan ulazak migranata u BiH u odnosu na prošli tjedan.

Na sjednici je rečeno da se u BiH trenutno nalazi više od 3.000 migranata koji su smješteni u prihvatnim centrima i svi su registrirani, što praktično znači da su uzeti biometrijski podaci i otisci prstiju.

S obzirom na to da se očekuje intenziviranje migracijskih kretanja prema Bosni i Hercegovini, na tzv. balkanskoj ruti na putu za EU potrebno je angažiranje dodatnih policajaca, kao pomoć Graničnoj policiji BiH, kako bi se pojačala kontrola istočne granice BiH prema Srbiji i Crnoj Gori, odakle dolazi najveći broj migranata. Cilj je zapriječiti sve ilegalne prijelaze prema istočnim susjedima.

Od 1. siječnja do 21. veljače 2019. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 1.616 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u ovom razdoblju iskazale su 1.402 osobe, a zahtjev za azil podnijele su 32. Najviše migranata je iz Pakistana (19,4 posto), Iraka (15,1 posto), Sirije (14,6 posto), Alžira (11,2 posto) i Maroka (10,6 posto).

Summit EBRD-a u Sarajevu

Vijeće ministara BiH donošenjem odgovarajućih odluka i zaključaka nastavlja pripreme za održavanje godišnjeg sastanka guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), najvećeg skupa ove vrste ikada organiziranog u Bosni i Hercegovini.

Pored godišnjeg sastanka guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), bit će održan i biznis forum te sastanak donatora.

Praktično će to biti velika investicijska konferencija u Sarajevu od 7. do 9. svibnja, s fokusom na povezivanje ekonomija za snažniji rast Bosne i Hercegovine.

Procjenjuje se da će na konferenciji sudjelovati oko 3.500 gostiju (oko 2.000 visokih dužnosnika, guvernera i diplomata i 1.500 predstavnika poslovne zajednice) iz 82 zemlje.

Prema prvim procjenama, Europska banka za obnovu i razvoj u naredne četiri godine u BiH planira plasirati više od 300 milijuna eura u razvoj ekonomije.

S tim u vezi, donesena je Odluka o oslobađanju od plaćanja viza za sudionike Godišnjeg sastanka Europske banke za obnovu i razvoj koji dolaze iz država s kojima BiH ima vizni režim te je izdana suglasnost za zaključivanje provedbenog aranžmana s EBRD-om, a za potpisnika je predložen guverner BiH u EBRD-u Mirko Šarović.

Usvojen program rada VM

Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu, na prijedlog Generalnog tajništva, usvojilo je svoj Program rada za 2019. godinu, koji je fokusiran na realizaciju četiri prioriteta – europske integracije, ekonomski razvoj, jačanje vladavine prava i međunarodna suradnja.

Unapređenje bilateralnih odnosa sa susjednim državama na temeljima zajedničkog interesa i načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja ostaje prioritet rada i u 2019. godini. Težit će se razvoju dobrosusjedskih odnosa, unapređenju ekonomske i jačanju regionalne suradnje te rješavanju otvorenih pitanja, uz konstruktivan pristup redovnim bilateralnim i multilateralnim susretima.

Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na bh. obaveze prema NATO-u ostaje prioritet institucija BiH.

Jedan od značajnih ciljeva je i što skorije članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Program rada usvojen je uz određene korekcije i bit će dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH.

Suradnja u projektu IPA II

Vijeće ministara BiH je usvojilo Informaciju Direkcije za europske integracije o napretku u implementaciji programa teritorijalne suradnje iz okvira IPA-e I i IPA-e II za 2018. godinu.

U okviru IPA-e II (2014 – 2020), Bosna i Hercegovina sudjeluje u šest programa teritorijalne suradnje i to dva bilateralna IPA programa prekogranične suradnje: Bosna i Hercegovina – Crna Gora i Srbija – Bosna i Hercegovina, jednom trilateralnom: Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora i tri transnacionalna: Jadransko-jonski transnacionalni program (ADRION), Dunavski transnacionalni program i Mediteranski transnacionalni program (MED).

Rast izvoza u EU

Vijeće ministra BiH je usvojilo Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u kojoj se navodi da su glavne karakteristike u 2018. godini bile povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene i rast izvoza.

Ukupna robna razmjena BiH u 2018. godine iznosila je 31,17 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,9 milijardi KM, a uvezene robe 19,27 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 7,37 milijardi KM.

Europska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner, tako do u ukupnom obimu robne razmjene sudjeluje sa 65,3%, a slijede zemlje CEFTA-e sa 13,7%, dok ostale zemlje sudjeluju sa 21%. U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je rast ukupne robne razmjene s EU od 7,4%.

Izvoz u EU činio je 73% ukupnog bh. izvoza u 2018. godini i povećan je za 10,3%, a uvoz za 5,3%, dok je pokrivenost uvoza izvozom tijekom 2018. godine porasla za 3,5%. Trgovinski deficit sa zemljama EU smanjen je za 7,1%.

Tijekom 2018. godine najviše smo izvozili u Njemačku (1,74 milijarde KM), Hrvatsku (1,46 milijardi KM), Italiju (1,35 milijardi KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Sloveniju (1,06 milijardi KM), Austriju (1,02 milijarde KM), Crnu Goru (401,45 milijuna KM), te Tursku (323,22 milijuna KM).

Produženo privremeno financiranje

Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu, na prijedlog Ministarstva financija i riznice BiH, donijelo je Odluku o privremenom financiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za razdoblje travanj– srpanj 2019. godine, u iznosu 237.500.000 KM.

Financiranje višegodišnjih projekata, koji su usvojeni u proračunima prethodnih godina, kao i programa posebnih namjena, bit će nastavljeno iz sredstava koja su prenesena u skladu sa Zakonom o financiranju institucija BiH, odnosno osigurana namjenskim donacijama./HMS/