Senad Hadžifejzović u svom „Centralnom dnevniku“ ugostio je bivšeg člana i ratnog člana Predsjedništva BiH Ejuba Ganićija, etničkog Albanca, porijeklom iz Sandžaka (koji je nekada kormilario bivšom državom iz reda Jugoslovena) s kojim je razgovarao o preustroju Federacije BiH. Akademik, današ etnički Bošnjak, sutra već Bosanac, il možda Hrvat je, ostavio dojam potpuno zbunjene, i u vremenu i prostoru, izgubljene osobe.
Da je akademik Ganić, kojim slučajem osoba koja predstavlja Bošnjake, ljudi bi se upitali, što ovi Bošnjaci zapravo žele. Razdiran unutarnjim konfliktom i željom da ideju bošnjačke dominacije, bar u FBiH, predstavi kao interes građana Ganić se usprotivio nacionalnim podjelama i „rasturanja Bosne“, a založio se za „ “jačanje i kulturno i historijsko povezivanje općina“, zagovarajući ukidanje kantona i (jer su oni preskupi) odnosno unitarizaciju Federacije BiH u kojoj su građani Bošnjaci tri puta brojniji od Hrvata.
Drug ne želi znati, kao ni Lijanovići, koji su opelješili neke od kantona, da socijalni mir u FBIH danas nose kantoni, koji su najopterećeniji socijalnim davanjima, te financiranjem školstva i MUP-a. Da je kojim čudom FBIH ikada pokazala interes za preuzimanje jednog dijela financijskih obveza kantona, onda bi znala što zapravo omogućuje federalnim vlastodršcima da tvrde kako je FBIH rentabilna dok kantoni nisu.
Drugim riječima Ganić bi da Bosna – ili bar njezinih 51 posto- bude „građanska, a naša“,. Ganić je potom reda teze koje bliska nam prošlost obara. Uz ostalo je kazao kako se ni jedna država nije raspala u kojoj to većinski narod nije dozvolio, pa se tako neće raspasti ni Bosna jer to neće dozvoliti većinski narod Bošnjaci“.
Od „uglednog akademika” očekivalo se kako će upozoriti kako većinski narod ne može državu sačuvati unitarističkim i hegemonističkim konceptom, kakav i sam akademik zagovora, već samo ubrzati njezino rasturanje , što je pokazalo iskustvo velikosrpske Miloševićeve politike u „očuvanju“ Jugoslavije.
Druga Ganićeva teza, ili “argument” protiv “rasturanja Bosne” je taj što ljudi uviđaju kako je život bio bolji u većoj državi- Jugoslaviji nego u manjim državama. To kaže čovjek koji se, kao i većina građana BiH, zalagao za izlazak BiH iz Jugoslavije i “rasturanje veće države” u kojoj su dominirali Srbi, i Miloševićeva velikosrpska politika i unitaristički koncep,.koja je postala model po kojem će se sačuvati Bosna
Također bi “ugledni akademik” trebao znati, a ako zna, onda to reći, da nacionalizam nije posljedica loše ekonomske situacije i da nacionalizam neće nestati kada se gospodarstvo pokrene, već da je nacionalizam indikator neriješenog nacionalnog pitanja i da će nacionalizam nestati ili splasnuti kad se riješi nacionalno pitanje, koje je preduvjet riješavanja svih drugih pitanja.
Face tv prenio je i tekst i mape mostarskog Dnevnog lista, bez i jednog imenovanog izvora, što dovoljno govori o vjerodostojnosti tog teksta, kako su se navodno dva HDZ-a posvađala oko mapa.
Dnevnik.ba l Poskok.info