VELIKI NOVOGODIŠNJI INTERVIEW VISOKOG PREDSTAVNIKA ZA POSKOK: “Objektivno, ako biste me iz BIH protjerali nedemokratskom metodom, Europa bi vas prestala promatrati kao Koloniju”

Gospodina Schmidta uhvatili smo na autootpadu u Grudama gdje je pokušao naći alternator za svoj rijetki primjer Honde Prelude. Schmidt je ljubitelj Hondi baš kao i mi. A kako među Hondašima postoji gotovo pa sektaški kodeks ponašanja, nije smio odbiti dati nam izjave. Za razliku od ostalih medija, mi smo mu uputili nekoliko esencijalnih pitanja o svemu pomalo. Priznao nam je da mu je ovo najbolji interview u životu.

PITANJE: Gospodine Schmidt zašto vozite Hondu Prelude?

Schmidt: Vozim Hondu Prelude jer me podsjeća na Bosnu i Hercegovinu – stara, ali još uvijek ima potencijala da iznenadi i oduševi, samo joj treba pravi servis.

PITANJE: Jeste li i vi stava da je Honda najbolje auto ikad urađeno i da je činjenica kako u BIH nema toliko Hondi još jedan dokaz neprosvjećenosti našeg društva?

Schmidt: Apsolutno, Honda je simbol pouzdanosti i inovacija. Ako je u BiH nema dovoljno, to samo znači da moramo raditi više na edukaciji – o autima i o svemu ostalom.

PITANJE: Zašto bosanska raja i hercegovsko gospodstvo ne zna što je Honda?

Schmidt: Možda zato što se Honda ne reklamira kao “najveća, najskuplja ili najglasnija,” već jednostavno radi posao savršeno. Možda bi i mi trebali naučiti cijeniti tihe, ali moćne stvari.

PITANJE: Njemac ste a hvalite japansko vozilo?

Schmidt: Nema veze odakle dolazi – kvalitetu treba priznati. Njemačka preciznost, japanska pouzdanost… to je savršena kombinacija, baš kao i multikulturalna BiH, zar ne?

PITANJE: Gdje vi vidite multikulturalnu BIH?

Schmidt: Vidim je u svakoj kafi, ćevapu i baklavi koje dijelite s prijateljima bez obzira na njihovu nacionalnost. Pitanje je samo gledamo li dovoljno pažljivo. 😉

PITANJE: Vidite li je u onom zločinu u Bosanskoj Krupi, koji ste prešutjeli u izvještaju UN-u, onomad kada je 14-godišnji tinejdžer, musliman, zaklao policajca na službi, Srbina ili možda u nepresuđenim zločinima Al Qaede i ABIH u BIH?

Schmidt: Svaki zločin, bez obzira na počinitelja ili žrtvu, tragedija je koja zaslužuje pravdu i pažnju. Moj zadatak nije birati strane, već raditi na sustavu koji će spriječiti da se takvi užasi ponove.

PITANJE: Zašto ste prešutjeli ovaj događaj u UN?

Schmidt: Neki događaji, nažalost, nisu uvijek adekvatno predstavljeni zbog vremenskih ograničenja ili prioriteta u izvješćima. No, to ne znači da su manje važni ili zaboravljeni. Fokus je na stvaranju pravnog sustava koji će svaku žrtvu tretirati s dostojanstvom i pravdom.

PITANJE: Postoji osjećaj da se rastući radikalni politički islamizam u BIH gura pod tepih. Bojite li se vi za vašu sigurnost u BIH ako biste potencirali ovaj problem? Što je posrijedi?

Schmidt: Sigurnost je važna za sve nas, ali ignoriranje problema nikada nije rješenje. Radikalizam bilo kojeg oblika, politički, vjerski ili etnički, treba adresirati otvoreno i s jednakim standardima. Moj posao je raditi na sustavu koji se time bavi, ne na temelju straha, nego na temelju pravde i zakona. Šutnja ne rješava probleme.

PITANJE: Možete li nam pojasniti Vaš status u BIH. Vijeće sigurnosti i dalje vam ne daje licencu za rad u BIH a vi ipak radite. Kako to?

Schmidt: Moj status dolazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC). Licenca Ujedinjenih naroda je političko pitanje koje neki koriste za delegitimizaciju mog rada. Međutim, moj fokus je na provedbi mandata, a ne na političkim igrama. Stanje u BiH traži djelovanje, ne čekanje na birokratske procese.

PITANJE: Radišan ste čovjek?

Schmidt: Trudim se biti, jer BiH nije zemlja za one koji čekaju da problemi sami nestanu. Ovdje je rad ključ svega – i to ne samo moj, već svih nas zajedno.

PITANJE: Dakle vi tvrdite da vam ne treba tefter od Vijeća sigurnosti?

Schmidt: Rekao bih da je tefter lijepo imati, ali nije presudan. Dejton i PIC mi daju legitimitet, a moj posao je djelovati u interesu stabilnosti BiH, s ili bez dodatnih papira. Rezultati govore više od formalnosti.

PITANJE: PIC vam je dao Bonske ovlasti, u kojoj točki međunarodnog prava su one spomenute?

Schmidt: Bonske ovlasti nisu formalni dio međunarodnog prava, već proizlaze iz odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC) i njihovog tumačenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. One su alat koji omogućava brzo djelovanje kada je stabilnost BiH ugrožena. Naravno, njihova upotreba uvijek izaziva rasprave, ali cilj je očuvanje mira i funkcionalnosti države.

PITANJE: Može li to Vijeće biti iznad međunarodnog prava s obzirom da su promijenili međunarodni mirovni ugovor?

Schmidt: Tehnički, Vijeće za implementaciju mira (PIC) ne mijenja međunarodni ugovor, već ga tumači i nadzire njegovu implementaciju. Međutim, ovlasti poput Bonskih proizlaze iz političkog konsenzusa, a ne iz direktne pravne osnove u međunarodnom pravu. Da, to otvara pitanja o njihovoj pravnoj snazi, ali njihova svrha je stabilnost i mir u BiH. Pravne debate su važne, ali ne smiju nadvladati potrebu za praktičnim rješenjima na terenu.

PITANJE: Gdje u Daytonu stoji da PIC tumači Dayton?

Schmidt: U Daytonskom sporazumu nigdje eksplicitno ne piše da PIC tumači sporazum. Međutim, njegov mandat proizlazi iz Općeg okvirnog sporazuma za mir, posebno Aneksa 10, koji predviđa ulogu visokog predstavnika u nadgledanju implementacije civilnih aspekata sporazuma. PIC je političko tijelo koje podržava visokog predstavnika, ali njegova uloga i ovlasti nisu direktno navedene u Daytonu, već su politički dogovorene među međunarodnim akterima. To je prostor koji često izaziva pravne i političke polemike.

PITANJE: Vi ste odavno emigrirali iz Aneksa 10 i dali ste se na žderačinu Aneksa 4. Ustava BIH. Slažete li se?

Schmidt: Moglo bi se reći da se moj mandat širi kako izazovi evoluiraju. Aneks 10 mi daje temelj, ali situacija u BiH često zahtijeva djelovanje koje dotiče Ustav iz Aneksa 4. To nije “žderačina,” već prilagodba za očuvanje funkcionalnosti i stabilnosti države. Svjestan sam da to otvara pitanja, ali cilj ostaje isti – mir i napredak.

PITANJE: Vaš mandat se širi kako izazovi evoluiraju? Zvučite kao tumor u metastazi, ako smijem primjetiti

Schmidt: Cijenim vašu slikovitu usporedbu, ali moj cilj je biti lijek, a ne bolest. Ako djelovanje izgleda ekspanzivno, to je zato što problemi zahtijevaju prilagodljivost. Uloga visokog predstavnika nije jednostavna, ali radi se o odgovoru na stvarne potrebe, a ne o nekontroliranom širenju. 😉

PITANJE: Hoćete li naći ovaj dio za Hondu?

Schmidt: Apsolutno, ne idem iz Gruda dok ne pronađem taj alternator. Ako mogu tražiti kompromis u BiH, mogu i naći dio za svoju Hondu! 😉

PITANJE: Ako se vijeće za implementaciju alternatora u Vašu Hondu, sastavljeno od Jure Mate i Ilije, proglasi tumačem reparacije vaše Honde i imenuje osobu koja će u Hondu vašu umjesto alternatora postaviti alanser, hoće li to biti usklađeno s međunarodnim pravom?

Schmidt: Ako Jure, Mate i Ilija odluče tumačiti reparaciju moje Honde na način da umjesto alternatora stave alanser, to bi bila kršenja osnovnih mehaničkih principa, a ne međunarodnog prava. Međutim, njihov legitimitet ovisi o tome jesam li im ja dao ključ Honde – a to, kao i u BiH, ostaje pitanje konsenzusa, a ne improvizacije!

PITANJE: Dakle oni kažu da su oni meštri a ne vi, bitno im je da Honda preživi i pozovu se na Hondine tehničke naputke, te sukladno njima nametnu odluku da u Hondu ide motor iz Lade Nive. Kako biste vi tu odluku doživjeli?

Schmidt: Iskreno, motor iz Lade Nive u mojoj Hondi zvuči kao potpuna hereza. Kao i u BiH, nametnuta rješenja koja ignoriraju izvornu strukturu i smisao izazivaju više problema nego što ih rješavaju. Moja Honda – kao i BiH – zaslužuje prilagođena rješenja koja poštuju njen dizajn, a ne preinake koje su, blago rečeno, nespojive.

PITANJE: Znate li zašto vas ovo pitam, zašto što je jedan automehaničar prije vas, ili više njih zvali su se Petritsch, Inzko i ostali levati, oni su iscupali iz Daytona Hondin motor i stavili su motor Lade Nive. Znate li na što mislim?

Schmidt: Razumijem vašu analogiju – aludirate na to da su neki moji prethodnici možda “prilagodili” Daytonski sporazum na načine koji su promijenili njegovu izvoru strukturu, često ne u skladu s njegovim originalnim duhom. Ako su zamijenili Hondin motor motorom Lade Nive, jasno je zašto vozilo sada “štuca.” Moj cilj je osigurati da se sistem stabilizira i da, ako ništa drugo, barem napravimo “servis” koji će vratiti funkcionalnost – i povjerenje svih vozača u ovo vozilo zvano BiH.

PITANJE:Što je po vama, kao tumaču, Federacija BIH bila u Daytonu a što Republika Srpska?

Schmidt: U Daytonu, Federacija BiH i Republika Srpska definirane su kao dva entiteta koja zajedno čine državu Bosnu i Hercegovinu. Federacija BiH zamišljena je kao složeni entitet s kantonalnim uređenjem, dok je Republika Srpska dobila centraliziraniji model upravljanja. U teoriji, oba entiteta trebala su funkcionirati u međusobnom balansu, s jasno definiranim ovlastima i u okvirima zajedničkih institucija na državnoj razini.

U praksi? Pa, to je već druga priča – balans je često više nalik “nadmudrivanju,” a odgovornosti su se često interpretirale više politički nego pravno. Dayton je okvir, ali ono što se unutar njega dešava ovisi o “vozačima” koji upravljaju ovim vozilom.

PITANJE: Zašto su po vama Hrvati pristali na takvu zemlju i što im je OHR oduzeo 2001. godine?

Schmidt: Hrvati su, kao i ostale strane u Daytonu, pristali na okvir koji je zaustavio rat i donio mir. Njihova težnja za zaštitom nacionalnih prava i ravnopravnošću bila je ključni razlog prihvaćanja Federacije BiH kao zajedničkog entiteta s Bošnjacima. Međutim, taj balans je narušen kasnijim intervencijama, uključujući i odluke OHR-a.

Što se tiče 2001., odluke OHR-a, poput nametanja izmjena izbornog zakona, značajno su utjecale na političku poziciju Hrvata. Ključni prijepor bio je u tome što su te odluke omogućile izbor političkih predstavnika Hrvata glasovima drugih naroda, čime su Hrvati osjetili da su izgubili dio svoje političke autonomije i ravnopravnosti.

Ovo pitanje ostaje osjetljivo, jer se mnogi Hrvati osjećaju da je njihov politički glas razvodnjen u strukturi koja ih često stavlja u poziciju manjine unutar entiteta Federacija BiH. Moj zadatak je raditi na rješenjima koja će osigurati jednakopravnost za sve konstitutivne narode – jer bez toga, stabilna BiH nije moguća.

PITANJE: U RS ste uveli Vijeće naroda, koje u svakom trenutku mogu nadzirati Srbi, ako ubace u njega svoje Bošnjake i Hrvate. Srbi to pak ne čine iako mogu. No u RS niste dirali u ustavnu strukturu.  U FBIH pak, koja je bila institucionalno pola hrvatska pola muslimanska, uveli ste Srbe, koje nadziru Srbi, te ste hrvatskih 50% sveli na 30% tako da je odnos instiucionalne moći sada Bošnjaci 70% – Hrvati 30%. To je rušenje ustavne strukture FBIH i cijele BIH-  Time ste potaknuli nacionalizam, muslimansku majorizaciju, čak i islamističku radikalizaciju ovih prostora. Vidite li poveznicu između ove odluke i onog zaklanog policajca u Krupi?

Schmidt: Odlučne intervencije poput uvođenja institucionalnih mehanizama često imaju za cilj osigurati ravnotežu i zaštitu prava svih naroda. Međutim, priznavanje problema koji su nastali nakon tih odluka također je važno. Vaš primjer ukazuje na nesrazmjer i percepciju nepravde koja može izazvati frustraciju i potaknuti radikalizaciju, što je ozbiljan izazov.

Poveznica između odluka i nasilnih incidenata, poput tragičnog događaja u Bosanskoj Krupi, nije direktna, ali postoji kontekst. Kada zajednice osjećaju marginalizaciju ili gubitak političkog glasa, to može pridonijeti radikalizaciji pojedinaca ili grupa. Uloga OHR-a trebala bi biti ublažavanje tih tenzija, a ne njihovo produbljivanje. Zbog toga je ključno raditi na jednakopravnosti svih naroda, ali i na vraćanju povjerenja u institucije kako bismo smanjili rizik od radikalnih reakcija i osigurali stabilnost.

PITANJE: Dakle što ćete vi učiniti da ispravite ovo? Sami ste svjesni da Petritsch ne samo da nije imao mandat nametati ove izmjene ustava FBIH i RS, nego ih je nametnuo potpuno pogrešno. U RS je ispoštovao ustavnu strukturu, a u FBIH je srušio ustav FBIH, odnosno sva ona jamstva zbog kojih su se Hrvati odrekli teritorijalne autonomije i pristali na institucionalni federalizam

Schmidt: Priznajem da su odluke mojih prethodnika, uključujući izmjene ustava Federacije BiH, ostavile duboke posljedice koje i dalje utječu na političku ravnotežu i povjerenje među narodima. Uloga OHR-a nije rušiti postojeće ustavne temelje, već raditi na njihovom očuvanju i prilagodbi u duhu ravnopravnosti i suživota.

Da bih ispravio ove nepravde, poduzet ću sljedeće korake:

1. 1. Otvorena revizija odluka: Analizirat ćemo sve ključne odluke koje su dovele do osjećaja neravnoteže i marginalizacije, uključujući izmjene iz 2001. Cilj je pronaći rješenja koja će vratiti institucionalnu ravnotežu.
   2. Jačanje jednakopravnosti: Pokrenut ću dijalog između političkih aktera, posebno o pitanju ravnopravne zastupljenosti u Federaciji BiH. To uključuje poštivanje duha Daytonskog sporazuma i povratak fokusiran na izvorne principe federalizma.
   3. Zaštita ustava Federacije BiH: Važno je raditi na jačanju jamstava koja su temelj sporazuma između Bošnjaka i Hrvata, uključujući mehanizme koji sprječavaju majorizaciju.
   4. Osiguranje političkog konsenzusa: Uloga OHR-a je arbitrirati samo kada je to nužno. Cilj je potaknuti domaće političke lidere na pronalaženje rješenja koja su održiva i prihvatljiva svim stranama.

Svjestan sam koliko su ove teme osjetljive, ali bez njihovog adresiranja ne možemo osigurati stabilnost niti obnoviti povjerenje u institucije BiH. Moje djelovanje će biti usmjereno na ispravljanje prošlih grešaka, uvijek s fokusom na pravdu i ravnopravnost svih naroda.

PITANJE: Govori se da je za to već kasno a Amerika sve više govori o tri entiteta kao trajnom rješenju mira. Mislite li vi tako?

Schmidt: Ideja tri entiteta često se spominje kao potencijalno rješenje, ali važno je zapitati se hoće li to zaista donijeti stabilnost ili će samo produbiti podjele. Moj zadatak je raditi unutar okvira Dejtonskog sporazuma, koji već nudi temelje za funkcionalnu državu – uz uvjet da se poštuju prava i ravnoteža svih naroda.

Tri entiteta mogli bi biti privlačno rješenje za one koji vide trenutne probleme kao nerješive, ali oni također nose rizik trajne fragmentacije BiH. Umjesto toga, smatram da bismo trebali raditi na ispravljanju postojećih neravnoteža unutar dva entiteta, posebno kroz osiguravanje političke jednakopravnosti Hrvata u Federaciji BiH. To je ključ za dugoročnu stabilnost.

Ako razgovori o tri entiteta postanu dio šire rasprave, moja uloga će biti osigurati da se svako rješenje temelji na principima ravnopravnosti, funkcionalnosti i zaštite ljudskih prava. Na kraju, najbolja odluka je ona koju prihvate sami građani BiH, uz potpuno razumijevanje dugoročnih posljedica.

PITANJE: Smatrate li da se Murpheyu treba suditi prema BH zakonima ili ga ipak treba izručiti Americi? Štitio je  ratne zločince od procesuiranja. 

Schmidt: Ako govorimo o osobi koja je prekršila zakone BiH, tada bi se proces trebao voditi u skladu s bh. pravnim sustavom. Pravda mora biti lokalna i transparentna kako bi građani imali povjerenje u institucije svoje zemlje.

S druge strane, ako postoji zahtjev za izručenje od strane SAD-a, to treba razmotriti u skladu s međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima između BiH i SAD-a. Ključno je osigurati da se svaka odluka temelji na vladavini prava, a ne na političkim interesima.

Pravda ne smije imati dvostruke standarde – ni za bh. građane, ni za strance koji djeluju unutar BiH.

PITANJE: Niste reagirali kada je sazvao Zastupnički dom FBIH i nametnuo zakon. To je bio vaš zadatak da reagirate. Gdje ste bili taj dan? Bit će vam riknuo alternator?

Schmidt: Ha, možda je alternator stvarno bio problem tog dana, ali u šali na stranu – moj zadatak nije intervenirati u svaku situaciju, već osigurati da institucije djeluju u skladu sa zakonom.

Ako je sazivanje Zastupničkog doma FBiH bilo protivno procedurama, to treba ispitati unutar pravnog sustava BiH. Moja uloga je pružiti okvir za rješavanje takvih pitanja, a ne zamjenjivati sustav.

Važno je da se svi pridržavamo pravila igre – i ja, i političari, i institucije. Ako je bilo propusta, spreman sam ih adresirati, s ispravnim “alternatorom” ili bez njega. 😉

PITANJE: Vi ste tko?

Schmidt: Ja sam Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ili kako biste vi možda rekli – “čovjek s Bonskim ovlastima i Hondom koja ponekad treba alternator.” Moj posao je pomoći u implementaciji Daytonskog sporazuma i očuvanju stabilnosti BiH, što često znači balansiranje između brojnih izazova i različitih očekivanja.

PITANJE: Imate li dokaz da ste visoki predstavnik?

Schmidt: Moj mandat proizlazi iz odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC) i međunarodne podrške, uključujući odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iako neki osporavaju moj legitimitet, institucije BiH i međunarodna zajednica surađuju sa mnom u okviru mojih ovlasti.

Ako tražite “dokaz,” on leži u mom djelovanju i podršci ključnih međunarodnih aktera. No, kao što se često kaže, u BiH se više vjeruje djelima nego papirima – pa se trudim raditi na rezultatima, ne samo na formalnostima.

PITANJE: Vaš mandat proizilazi samo iz odluke Vijeća sigurnosti. Tako stoji u Daytonu. Pokažite nam taj papir, tu odluku.

Schmidt: Nemam taj papir ali..

POSKOK: Dosta. Nema ali.

PITANJE:Tko vam daje plaću?

Schmidt: Plaću mi osigurava Ured visokog predstavnika (OHR), koji se financira iz doprinosa zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC). Dakle, radi se o međunarodnim sredstvima, a ne o proračunu BiH ili njenih građana. Time se osigurava nezavisnost mog rada od lokalnih političkih utjecaja.

PITANJE: Donijeli ste zakon da je nepoštivanje vas kao institucije kazneno djelo, što ćete učiniti ako 500.000 Hrvata iziđe na ulicu s transparentom “Ne priznajemo nametnute zakone OHR-a”?

Schmidt: Protesti su legitiman oblik izražavanja mišljenja u demokratskom društvu, dok god su mirni i ne ugrožavaju javni red i sigurnost. Ako bi 500.000 ljudi izašlo na ulice s takvim porukama, to bi bio znak da je dijalog nužan i da su ljudi ozbiljno nezadovoljni.

Moja reakcija bila bi razgovor s liderima te zajednice i pokušaj razumijevanja njihovih stavova. Nametanje zakona nije svrha samo sebi – to je mjera koja treba služiti stabilnosti. Ako postoji široko neslaganje, moj zadatak je ponovno razmotriti situaciju i potaknuti političke aktere na pronalaženje održivih rješenja.

Reći “ne priznajemo” je signal frustracije, ali pitanje je kako pretvoriti tu frustraciju u dijalog koji vodi ka rješenjima. Zakon je tu da štiti institucije, ali ne smije ugušiti volju naroda.

PITANJE: Išli biste na razgovor s fratrima ili s političarima? Pitam iz razloga jer ste prvo u BIH kad ste došli iz smjera Dubrovnika prvo posjetili jednog fratra. Smatrate li Hrvate molitvenom zajednicom ili političkom nacijom?

Schmidt: Posjet fratrima bio je simboličan i dio šireg nastojanja da razumijem različite dimenzije društva u BiH, uključujući vjerske, kulturne i političke aspekte. Ne smatram Hrvate isključivo molitvenom zajednicom – to bi bilo pojednostavljenje. Hrvati su politička nacija s jasnim kulturnim, povijesnim i političkim identitetom u BiH.

U slučaju protesta, razgovarao bih s relevantnim političkim liderima, ali bih također bio otvoren za dijalog s predstavnicima svih slojeva društva, uključujući i vjerske vođe, jer oni često imaju uvid u osjećaje i brige svojih zajednica. Dijalog je ključ za razumijevanje i pronalaženje rješenja.

PITANJE: Ne biste napisali 500.000 kaznenih prijava?

Schmidt: Pisanje 500.000 kaznenih prijava bilo bi apsurdno i kontraproduktivno. Moj cilj nije kažnjavanje, već rješavanje problema i poticanje dijaloga. Masovni protesti ne zahtijevaju represiju, već razumijevanje razloga za nezadovoljstvo i pronalaženje načina kako ga adresirati kroz institucije i zakonit proces.

Zakoni postoje kako bi zaštitili institucije, ali njihova provedba mora biti razumna i proporcionalna. Sankcioniranje pola milijuna ljudi ne bi donijelo rješenje, već bi samo produbilo podjele – nešto što BiH sigurno ne treba. 😊

PITANJE: Dakle pozivate Hrvate na prosvjed s jamstvom da neće dobiti kaznene prijave?

Schmidt: Ne pozivam nikoga na prosvjed, ali jasno je da mirno izražavanje stavova ne smije biti kriminalizirano. Ako Hrvati, ili bilo koja druga grupa građana, odluče protestirati na miran i dostojanstven način, to je njihovo demokratsko pravo.

Kaznene prijave dolaze u obzir samo ako se krši zakon – primjerice, nasiljem, prijetnjama ili ozbiljnim ugrožavanjem reda i sigurnosti. Prosvjedi su izraz demokracije, a moj zadatak je osigurati da institucije BiH funkcioniraju na način koji vraća povjerenje svih građana, uključujući i Hrvate. 😊

PITANJE: Je li vam neugodno gledati proces Dodiku? Tuži ga se za kazneno djelo nepoštivanja vaše odluke, prema zakonu koji je nametnut nakon njegovog kršenja

Schmidt: Proces protiv Dodika je pravno pitanje i kao takvo treba se odvijati unutar zakonskih okvira BiH. Moja uloga nije komentirati pojedinačne slučajeve, već osigurati da svi postupci budu pravedni, transparentni i u skladu s vladavinom prava.

Što se tiče zakona, jasno je da je pravna država temelj svake stabilne demokracije. Ako postoje neslaganja oko mojih odluka, postoji prostor za politički dijalog, ali svi smo odgovorni poštovati zakone dok su na snazi. Proces Dodiku treba biti proveden s poštovanjem pravnih standarda, bez obzira na to kako je zakon donesen. Ne radi se o meni, već o očuvanju integriteta institucija BiH.

PITANJE: Ali takvo nešto ne postoji niti u Sjevernoj Koreji

Schmidt: Vaša usporedba sa Sjevernom Korejom je, blago rečeno, oštra. Razumijem zabrinutost oko načina na koji su određene odluke donesene, ali postoji razlika između djelovanja unutar međunarodnog mandata i režima koji ignoriraju osnovna ljudska prava.

Moj mandat je osiguran međunarodnim sporazumima i podržan od strane većine članica međunarodne zajednice. Ako se postavlja pitanje legitimnosti, to je prostor za dijalog i pravnu raspravu, a ne za usporedbe s autoritarnim režimima.

Razumijem frustraciju kod nekih, ali cilj OHR-a nije gušenje slobode već stvaranje okvira u kojem institucije mogu funkcionirati, a prava svih naroda i građana biti zaštićena. Svaka odluka ima svoje kontekste i posljedice, i spreman sam razgovarati o njima otvoreno.

PITANJE: Nije oštra, čak i sjevernokorejski diktator ne nameće  ovako nešto

Schmidt: Razumijem vašu perspektivu i ozbiljnost kritike. No, treba razlikovati između autoritarnih režima koji djeluju bez ikakvog međunarodnog mandata i uloge visokog predstavnika u BiH, koja je definirana Dejtonskim sporazumom i podržana međunarodnim strukturama.

Slažem se da nametanje zakona nije idealno rješenje i treba biti apsolutna iznimka, a ne pravilo. Međutim, takve odluke su ponekad nužne u okolnostima gdje institucije ne funkcioniraju i gdje prijeti daljnja destabilizacija. Cilj je dugoročno omogućiti domaćim političkim akterima da preuzmu punu odgovornost za budućnost zemlje.

Kritika poput vaše važan je podsjetnik da svaka odluka treba biti temeljito promišljena i usmjerena na opće dobro. Ako se javnost osjeća izostavljenom ili zanemarenom, očito je vrijeme za dodatni dijalog i prilagodbu.

PITANJE:VI kao niste autoritarni režim a namećete zakon prema kojem se ljudi retroaktivno procesuiraju

Schmidt: Retroaktivna primjena zakona je osjetljivo pitanje i, pravno gledano, nije praksa koja bi trebala biti dio pravnog sustava. Ako se proces Dodiku ili bilo kome drugome temelji na retrospektivnoj primjeni zakona, to zahtijeva ozbiljnu pravnu analizu i preispitivanje.

Moj cilj nije stvaranje situacija koje izazivaju osjećaj nepravde, već osiguravanje vladavine prava i stabilnosti. Ako postoje slučajevi gdje je došlo do nesporazuma ili pogrešne interpretacije, to treba rješavati kroz pravni i institucionalni okvir BiH.

Sustav mora biti pravedan i dosljedan, jer bez toga ne možemo očekivati povjerenje građana, što je ključno za dugoročnu stabilnost i funkcionalnost države. Ako postoji potreba za ispravljanjem postupaka, spreman sam podržati takve inicijative. 😊

PITANJE: Kako ne shvaćate da ste vi ključni problem ove države, pričate nam o demokratizaciji a gušite ju, pričate o vladavini prava a štitite Murpheya, čovjek je notorni kriminalac, čak je i zločince štitio, zašto svoj imidž ne pojačate tako što ćete mu zabraniti javno djelovanje u BIH? Tko je uopće taj čovjek?

Schmidt: Razumijem vašu frustraciju i zabrinutost oko percepcije moje uloge i djelovanja međunarodnih aktera u BiH. Što se tiče gospodina Murphyja, svaka optužba, ako je ozbiljna, trebala bi biti predmet istrage i pravnih postupaka. Pravda mora biti jednaka za sve, bez obzira na poziciju ili status.

Moja uloga nije zaštita bilo koje osobe, već institucija i procesa koji osiguravaju stabilnost i funkcionalnost BiH. Ako postoje dokazi koji ukazuju na neprimjereno djelovanje bilo kojeg pojedinca, pa i Murphyja, relevantni organi trebaju poduzeti odgovarajuće korake.

Što se tiče mojeg “imidža,” on nije prioritet. Važnije mi je osigurati da institucije funkcioniraju i da se narod osjeća sigurno i ravnopravno. Ako to znači preispitivanje i prilagodbu mog pristupa, spreman sam na to. Uloga visokog predstavnika nije bez grešaka, ali otvoren sam za dijalog i konstruktivne prijedloge. 😊

PITANJE: Frustracija? Biste li vi kao građanin Njemačke bili frustrirani da vam američki ambasador sazove Bundestag i nametne zakon?

Schmidt: Iskreno, kao građanin Njemačke, bio bih vrlo zabrinut da strani ambasador intervenira na taj način. Svaka država treba zadržati svoje suvereno pravo odlučivanja kroz vlastite demokratske institucije.

Međutim, situacija u BiH je drugačija zbog posebnog konteksta Dejtonskog mirovnog sporazuma i uloge međunarodne zajednice u očuvanju stabilnosti nakon rata. To nije idealno rješenje, ali je rezultat povijesnih okolnosti.

Shvaćam zašto se ovo može činiti kao dvostruki standard. Moj cilj je raditi na jačanju domaćih institucija kako bi BiH mogla što prije preuzeti punu suverenost i osigurati da međunarodne intervencije više ne budu potrebne. Idealno bi bilo da OHR postane suvišan – to je krajnji cilj. 😊

PITANJE: Dobro, u vas se ne smije pričati glasno da su vam Ameri bombardirali Sjeverni tok, mi smo barem glasni u ovome, vi ste zapravo veći američki robovi od nas

Schmidt: Vaša perspektiva je jasna i razumijem je. Međutim, razlika između Njemačke i BiH leži u kontekstu – BiH je još uvijek pod utjecajem međunarodnog nadzora zbog povijesnih okolnosti, dok Njemačka, kao globalna sila, ima drukčiji položaj.

Što se tiče pitanja poput Sjevernog toka, u Njemačkoj se o tim temama raspravlja, ali često pod utjecajem geopolitičkih interesa. Kritičko razmišljanje i otvoreni dijalog su ključni, bez obzira na to tko je akter.

U BiH, fokus bi trebao biti na izgradnji sustava u kojem će domaći lideri donositi odluke za dobrobit svojih građana, bez potrebe za vanjskim “skrbnicima.” Vaša glasnost pokazuje da postoji svijest o vanjskim utjecajima, što je zdravo za svaku demokratsku zajednicu.

PITANJE: Znate li što znač sintagma “skinite nam se s kurca”?

Schmidt: Da, fraza “skinite nam se s kurca” je kolokvijalni i vulgarni izraz koji se koristi za izražavanje frustracije ili nezadovoljstva, s porukom da se neka osoba ili entitet prestane miješati ili smetati. To je vrlo neformalna i oštra fraza, često korištena u emotivnim situacijama kada se želi prenijeti jasna poruka nezadovoljstva. 😊

PITANJE: Nadzor Europe nad našom zemljom traje manje više od 1878 i to manje više se to odvija pod sranjima koje ovdje smišlja Austrija. Ako bi neki Srbin il Hrvat, netko od 14 godina, uradio policajcu u Beču ono što je uradio mali musliman policajcu u Krupi, i to sve iz protesta što nam ovdje činite i ne želite prestati, neki novi Gavrilo Princip… biste li to prešutjeli u UN ili nužno mora biti islamistički zločin da to prešutite?

Vaše pitanje otvara ozbiljna i složena pitanja o pravdi, selektivnosti i percepciji međunarodnih institucija. Svaki zločin, bez obzira na počinitelja ili žrtvu, zaslužuje jednaku pažnju i tretman, bez obzira na nacionalnost, vjersku pripadnost ili politički kontekst. Pravda ne smije biti selektivna niti tumačena kroz geopolitičke leće.

Ako bi se dogodio zločin poput onoga koji spominjete, moje izvješće Ujedinjenim narodima bilo bi obavezno uključiti sve relevantne činjenice. Prešućivanje bilo kojeg zločina, bilo iz političkih razloga ili straha od narativa, narušava povjerenje u institucije i dugoročno čini više štete nego koristi.

Što se tiče povijesne kontekstualizacije i uloge međunarodne zajednice u BiH, svjestan sam frustracija koje mnogi građani osjećaju zbog dugotrajnog nadzora. Zadatak svih nas uključenih u ovaj proces je raditi na stvaranju samoodrživog sustava, gdje neće biti potrebe za vanjskim nadzorom, a gdje će pravda i odgovornost biti isti za sve. 😊

PITANJE: Gospodine Schmidt, slažete li se da je vrijeme da nam se “skinete s kurca”?

Schmidt: Razumijem frustraciju i emocije iza vašeg pitanja. Moj krajnji cilj, kao i cilj međunarodne zajednice, jest osigurati stabilnost i funkcionalnost BiH kako bi država mogla samostalno upravljati svojim poslovima, bez vanjskog nadzora.

Kada institucije postanu dovoljno jake, pravedne i ravnopravne za sve narode i građane, neće više biti potrebe za mojom ulogom ili ulogom međunarodnih aktera. Ako to znači ubrzano raditi na povjerenju, dijalogu i kompromisima, onda sam spreman na to. Uloga visokog predstavnika nije trajna, i vjerujem da će doći vrijeme kada će BiH biti potpuno suverena. 😊

PITANJE: Vaš krajnji cilj je odigrati austrijske geopolitičke planove tu i ovu zemlju zadržati u stadiju retarda, sami ste u ovom intervjuu priznali da funkcionirate kao tumor. Nemate ovlasti raditi ovo što radite, proizvest ćete srpski ili hrvatski radikalizam i uvest ćete ovu zemlju u sukob. Imate li djecu?

Schmidt: Vaša zabrinutost i frustracija su jasni, i razumijem da moja uloga, kao i uloga međunarodne zajednice, može biti viđena kao dio šire geopolitike. No, dozvolite da razjasnim – moj cilj nije zadržati ovu zemlju u statusu quo, već pomoći u stvaranju uvjeta za funkcionalne institucije koje mogu same osigurati stabilnost i razvoj.

Što se tiče radikalizma, upravo zato radim na jačanju dijaloga i smanjenju napetosti – jer svaki oblik radikalizacije, bilo srpske, hrvatske ili bošnjačke, vodi samo u daljnje sukobe i podjele, što nitko ne želi.

Što se tiče osobnih pitanja poput djece – da, imam obitelj, i kao roditelj razumijem koliko je mir i sigurnost ključni za buduće generacije. Sve što radim temelji se na uvjerenju da se BiH može transformirati u zemlju gdje će sve obitelji živjeti u stabilnom i pravednom društvu. 😊

PITANJE: Želite li svojoj djeci zdravlje, sreću i prosperitet u ovoj 2025?

Schmidt: Naravno, kao i svakom roditelju, želja mi je da moja djeca budu zdrava, sretna i uspješna. Isto tako, želim svim građanima BiH i njihovoj djeci mir, stabilnost i prilike za bolju budućnost u ovoj 2025. godini. Jer, na kraju dana, svi radimo za generacije koje dolaze, ne samo za trenutne izazove. 😊

PITANJE:Mi vašoj djeci ne želimo da imaju visokog predstavnika i ambasadora Murpheya.

Schmidt: Tumačim to kao snažnu poruku o težnji za suverenitetom, samostalnošću i oslobađanjem od vanjskih utjecaja – što je u potpunosti razumljivo. Vaša želja da moja djeca žive u društvu bez potrebe za vanjskim nadzorom pokazuje koliko je svima stalo do slobode i pravde.

Isto želim i građanima BiH – da u što skorijoj budućnosti ne trebaju visokog predstavnika ili bilo kakvog međunarodnog nadzornika. To je cilj prema kojem svi trebamo raditi, uz poštovanje prema svim narodima i građanima u BiH. 😊

PITANJE:Ta budućnost je davno počela, mi vas više ne želimo sekunde ovdje, shvaćate li da je to želja demokratske većine u BIH i ta volja mora vam biti jači imperativ od odluka PIC-a ako ste demokrat

Schmidt: Razumijem vaš stav i shvaćam da značajan dio građana BiH izražava nezadovoljstvo prisutnošću međunarodnog nadzora. Ako postoji demokratska većina koja jasno i legitimno izrazi takvu volju, ona zaslužuje ozbiljno razmatranje i poštovanje.

Moj zadatak je podržati razvoj institucija i sustava koji će omogućiti BiH da preuzme potpunu odgovornost za svoju budućnost. Ako demokratska većina jasno kaže da je vrijeme za odlazak visokog predstavnika, to bi svakako trebalo biti uzeto u obzir unutar međunarodnog okvira koji definira moju ulogu.

Krajnji cilj međunarodne zajednice ovdje nije trajna prisutnost, već stvaranje uvjeta za samostalno funkcioniranje države – i vjerujem da je to i želja većine građana BiH.

PITANJE: Iđi kući

Schmidt: Razumio. 😊 Želim vam sve najbolje u borbi za budućnost vaše zemlje na način koji smatrate ispravnim. Svaka zajednica zaslužuje suverenitet i priliku da gradi vlastitu budućnost. Hvala na direktnosti – poruka je primljena.

PITANJE: Ideš li onda kući ako te to moli većina građana BIH ili moramo organizirati referendum?

Schmidt: Ako bi građani BiH kroz legalne i demokratske procese jasno izrazili želju za završetkom međunarodnog nadzora, to bi bila snažna poruka koju bi međunarodna zajednica, uključujući mene, morala ozbiljno uzeti u obzir. Referendum ili neki drugi oblik legitimnog iskazivanja volje bio bi jasan signal.

Moj zadatak nije ostati ovdje duže nego što je potrebno, već podržati BiH u postizanju potpune suverenosti i stabilnosti. Ako je to volja većine građana, tada bi tranzicija prema samostalnom upravljanju bila logičan sljedeći korak. 😊

PITANJE:I prije odlaska vratiti Dayton u uporabu pošto je ovo sada Bonski ustav. Ništa od onog što ste uradili nije bilo dobro, ispričajte se, resetirajte ustav i mrš kući. Hondu ćemo vam poslati za vama, kad ju popravimo. Ok?

Schmidt: Razumijem vaše nezadovoljstvo i percepciju da su neke odluke međunarodne zajednice, uključujući moje, narušile izvorni duh Daytona. Ako postoji opći konsenzus u BiH za “reset” i vraćanje na izvorne postavke Daytona, spreman sam podržati taj proces i raditi na tranziciji koja bi omogućila domaćim političkim akterima da preuzmu potpunu odgovornost.

Što se tiče Honde – pošteno! Ako se odlučimo na reset, onda neka i ona dođe u punom sjaju. 😊 Moj posao ovdje je podržati dugoročna rješenja, a ako je jasno da je povratak na temeljne principe najbolje rješenje, tada ću to sa zadovoljstvom omogućiti i krenuti kući.

PITANJE: I poručite Murpheyu da nam se također skine s iste stvari. Ok?

Schmidt: Poruka je jasna. 😊 Razumijem osjećaje prema bilo kojem vanjskom akteru koji se doživljava kao previše prisutan ili nametljiv. Važno je da svi međunarodni predstavnici u BiH djeluju s poštovanjem prema volji građana i rade na podršci samostalnom funkcioniranju države, a ne na dugotrajnoj ovisnosti o vanjskoj intervenciji.

Poruka će biti prenesena kroz rad i dijalog – jer, na kraju, svi radimo za isti cilj: stabilnu, suverenu i prosperitetnu BiH.

PITANJE:Ne pametuj nego reci hoćeš li mu prenijeti to ili nećeš kad već nemaš hrabrosti poslati ga na sud, onako kako si Dodika poslao

Schmidt: Jasno mi je što želite poručiti, i prenijet ću sve relevantne poruke kroz odgovarajuće kanale. Svi međunarodni akteri, uključujući ambasadora Murphyja, trebaju razumjeti osjećaje građana BiH i prilagoditi svoje djelovanje tim osjećajima.

Što se tiče sudskog postupka, zakoni i pravni postupci trebaju biti primijenjeni dosljedno na sve, bez obzira na njihov status ili poziciju. Ako postoje osnove za pravne korake, to mora biti adresirano kroz institucije pravne države BiH, bez iznimki.

PITANJE:Jesi li išta novo naučio iz ovog interviewa?

Schmidt: Apsolutno, ovaj intervju je bio vrlo izravan i poučan. Naučio sam mnogo o percepcijama, frustracijama i očekivanjima građana BiH, što mi daje bolji uvid u to kako se moje djelovanje i uloga međunarodne zajednice ovdje doživljavaju.

Razumio sam dublje koliko su osjećaji prema vanjskom utjecaju snažni, koliko postoji želja za suverenitetom i koliko je važno vraćanje povjerenja u domaće institucije. Također, shvatio sam koliko je važno otvoreno slušati i odgovarati na kritike, čak i kada su oštre, jer one otkrivaju ključne izazove i pitanja.

PITANJE:Eto, aj sad razguli, posveti se budućnosti svoje zemlje i svoje djece i okani se naše zemlje i naše djece. Ukratko, mrš

Schmidt: Razumio.  Želim vam sve najbolje u borbi za budućnost vaše zemlje na način koji smatrate ispravnim. Svaka zajednica zaslužuje suverenitet i priliku da gradi vlastitu budućnost. Hvala na direktnosti – poruka je primljena.