Published On: Ned, sij 12th, 2014

Vapaj Katalonaca u Zagrebu udario u zid šutnje

Poziv upomoć u organiziranju referenduma o neovisnosti Katalonije, koji je predsjednik te španjolske pokrajine Artur Mas uputio vladama zemalja članica Europske unije, u Hrvatskoj nije naišao na plodno tlo. Nadležne državne institucije nisu se očitovale o pismu upućenom Zoranu Milanoviću, premijeru zemlje koju Katalonci doživljavaju kao – model

Šutnja hrvatskih vlasti ne čudi, s obzirom na to da bi podrška Kataloncima poremetila odnose Zagreba i Madrida. Potonji zabranjuje održavanje referenduma o neovisnosti Katalonije, uz objašnjenje da španjolski ustav ne dopušta ni jednoj autonomnoj zajednici glasovanje ili referendum o pitanjima koja se tiču nacionalnog suvereniteta. U prosincu, kada je i datirano pismo europskim vladama, Artur Mas objavio je da je postignut dogovor s većinom u katalonskom parlamentu da će se referendum o neovisnosti održati 9. studenog 2014.

Neposredno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Mas je u razgovoru sa tadašnjim hrvatskim veleposlanikom Nevenom Pelicarićem, koji je u međuvremenu postao savjetnik Zorana Milanovića za vanjsku politiku, čestitajući rekao da je Hrvatska model za Kataloniju i dokaz da pristupanje ovisi o volji građana, a ne o veličini države.

Kao dio stranačke mašinerije koja po pitanju Katalonije još nije proizvela odgovor, SDP-ovi europarlamentarci izignorirali su novinarski upit da komentiraju molbu iz Barcelone i šutnju službenog Zagreba. Zanimljivo je, međutim, da na tome nisu htjeli poentirati u središnjici HDZ-a, uključujući i bivšeg šefa diplomacije Gordana Jandrokovića koji je preskočio to pitanje, što je učinila i HDZ-ova europska uzdanica Andrej Plenković.

Stier: Za razliku od Jugoslavije, Španjolska je dovoljno zrela za ovo

Od HDZ-ovih zastupnika u Bruxellesu reagirali su Dubravka Šuica i Davor Ivo Stier.

‘Za razliku od bivše Jugoslavije, koja nije bila temeljena na demokratskim vrijednostima te je onemogućavala pravo hrvatskog naroda da slobodno izrazi svoju političku volju, Španjolska je nakon pada frankizma na demokratski način i širim političkim i društvenim konsenzusom odredila sadašnje ustavno uređenje. U tom kontekstu, smatramo da u Kraljevini Španjolskoj postoji dovoljno zrelosti za pronalazak adekvatnog odgovora na to pitanje, u skladu s demokratskim načelima’, poručio je Stier, ne precizirajući tko predstavlja množinu ‘smatramo’ u njegovom odgovoru.

Slično, čini se, smatra i Šuica, koja ističe da o tom hipotetskom pitanju ne postoji službeni stav Europske pučke stranke. Prema njezinu saznanju, referendum nije predviđen prema španjolskom ustavu, pa će Šuici biti zanimljivo vidjeti hoće li se referendum za neovisnost Katalonije tretirati kao nezakonit.

‘Poznato je da bi Katalonija, ako zatraži neovisnost, automatizmom prestala biti članicom EU-a, što znači da bi u slučaju pozitivnih rezultata referenduma trebala predati zahtjev za članstvo, a sve članice EU-a bi taj zahtjev trebale prihvatiti, a to je ovih dana izjavio i sam predsjednik Komisije Barroso. Teško je očekivati da bi Španjolska glasovala za taj prijedlog. Španjolska vlada je naglasila da želi naći rješenje, ali u okviru ustavnog poretka te zemlje, što znači da se održi referendum u cijeloj zemlji o tom pitanju. Vjerujem da će Španjolska naći demokratsko rješenje kako bi i Katalonci bili zadovoljni’, poručila je Šuica.
Vuljanić i Tomašić: Bit će licemjerno ako se Hrvatska ne odredi 

Europarlamentarka iz redova pravaša Ruža Tomašić poručuje da pitanje daljnjih osamostaljenja u Europi nije jednostavno ni jednodimenzionalno: u načelu, slobodu i samostalnost svih koji to žele trebalo bi podržati kao univerzalne vrijednosti, s naglaskom na ostvarenju tih težnji mirnim putem.

‘Hrvati su i početkom 90-ih, kad smo bili na ivici biološkog nestanka, pozivali na mir pa takve poruke od nas moraju dolaziti i danas kad konačno uživamo u svojoj nacionalnoj slobodi’, kaže Tomašić.

Navodi da je prošlost katalonske autonomije puna pokušaja za ukidanje tog statusa i ponovnog uspostavljanja, tako da se ne radi o novom političkom pitanju. Svejedno, gospodarska kriza je očiti krivac za novi val katalonskog nezadovoljstva, stoga bi bilo oportuno da se EU prvo pozabavi konačnim rješavanjem krize i ponovnim podizanjem europskog, a time i španjolskog, gospodarstva pa će se time možebitno riješiti i ova politička kriza na Pirenejima. Ako se to ne dogodi i ako u uvjetima ekonomskog blagostanja Katalonci i dalje budu željeli svoju nezavisnost te pokažu namjeru da do nje dođu mirnim putem, mislim da bi bilo licemjerno da Hrvati budu protiv toga nakon što smo stoljećima čeznuli za svojom državom’, navela je Tomašić.

‘Treba imati na umu da Katalonija ima svoje stoljećima stare granice i da se radi o povijesnoj pokrajini, dakle nije riječ o umjetnim granicama iscrtanim tenkovima i etničkim čišćenjem kako je to bilo u slučaju RSK u Hrvatskoj 90-ih godina. Katalonci imaju svoje posebnosti, identitet i jezik pa bi Hrvatska trebala podržati njihovu samostalnost ako je budu tražili i nakon okončanja teške gospodarske situacije u Španjolskoj i EU’, zaključila je Tomašić.

Laburist Nikola Vuljanić, zastupnik u EP-u, navodi da je ‘uglavnom upoznat s najavama odvajanja Katalonije od Španjolske i Škotske od Velike Britanije’. Uvijek je, kaže, smatrao da svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje i nezavisnost kakvu želi i misli da može ostvariti, a tom načelu nitko ne bi smio stati na put.

‘Naravno, to podrazumijeva sporazumno i mirno odvajanje, bez sukoba, a možemo očekivati da se sukobi u današnjoj Europi više ne bi ni trebali ni mogli dogoditi. Bilo bi, po mom mišljenju, u potpunosti licemjerno da se Hrvatska ne želi ni na koji način opredijeliti, kad smo i sami 1991. bili u sličnoj situaciji, tražili prijatelje i međunarodnu podršku na načelima prava na samoopredjeljenje. Kako god, to je pitanje koje trebaju riješiti Španjolska i Velika Britanija unutar svojih pravnih sustava, a Vlada RH mora nastojati održati dobre odnose sa svim europskim i drugim zemljama, te uspostaviti iste takve odnose s novim zemljama koje će eventualno nastati na europskom tlu’, naveo je Vuljanić.