Published On: Fri, Oct 23rd, 2015

MOGLI SU I OD SANDŽAKA: RS od Hrvatske traži odštetu za ubijene u NDH

Hrvatska inače ne može biti pravni nasljednik NDH jednako kao niti BIH koja je također bila sastavni dio ove marionetske fašističke tvorevine čiji je glavni grad trebala biti upravo Banja Luka. Naime Prva Jugoslavija nastala je pobjedom nad NDH. Jugoslavija nije naslijedila NDH niti je NDH svojevoljno postala dio Jugoslavije. NDH je kapitulirala, a njena sila i državne strukture nestale su nakon pobjede antifašizma. Kada bi princip optužbe kakav zamišlja RS vrijedio, to bi značilo da strukture koje su i same oštećene u borbi protiv NDH, kao što je današnja Hrvatska trebaju plaćati odštetu za zlo sistema koje su uništavali. Zanimljivo je da se priča o ustašama i nacističkoj NDH stalno imputira Hrvatima. Ustaše nisu bile jednoetnička vojska a neke od najbrojnijih zločina nad Srbima u BIH počinile su Ustaše koje etnički uopće nisu bili Hrvati.

Koliko god se danas govorilo i govori o zločinima NDH, toliko se istovremeno šuti o zločinima komunizma, i odmazdi koja je trajala desetljećima nakon 45-e. Brojnost i brutalnost komunističkih zločina, nakon 45-e išla je do te razine da se tadašnjim komunistima može slobodno oduzeti epitet antifašista.

Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) je danas jednoglasno usvojila Deklaraciju o genocidu Nezavisne Države Hrvatske (NDH) nad Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugog svjetskog rata.

Narodna skupština RS zahtijeva da Republika Hrvatska utvrdi i u razumnom roku isplati pravičnu odštetu žrtvama ovog genocida i njihovim potomcima. Od Hrvatske se traži i da odlukom svojih najviših organa, prihvati pocijesnu i svaku drugu odgovornost za genocid NDH nad Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugog svjetskog rata, da na dostojan način obilježe i osiguraju sva mjesta zločina i čuva uspomene na žrtve.

Skupština RS traži i da se u cjelini očuva i održava kao spomenik žrtvama jasenovački kompleks koncentracijskih logora za istrebljenje Srba, Židova i Roma, da se utvrdi i provede program zaštite i uređenja Spomen područja Donja Gradina, te da se u Hrvatskoj, BiH i Srbiji odredi isti dan u znak sjećanja na žrtve genocida u NDH.

Parlament RS usvojio je zaključak da su “zločini ustaša nas Srbima, Židovima i Romima tijekom Drugog svjetskog rata u NDH smišljen i planiran genocid, onakav kakav je definiran Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida, usvojenom od strane Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 9. prosinca 1948. godine”.

Zaključeno je i da je samo u jasenovačkom sustavu hrvatskih koncentracijskih logora za “istrebljenje Srba, Židova i Roma i neistomišljenika mučeno, pljačkano, silovano i potom ubijeno od strane NDH 700.000 Srba, 23.000 Židova i 80.000 Roma, jedino zbog toga što su pripadali drugom narodu, vjeri ili rasi”.

“Da je NDH bila jedina zemlja tijekom Drugog svjetskog rata u kojoj su postojali koncentracijski logori za istrebljenje djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu, Uštici, Jablancu, Jastrebarskom, Rijeci kod Jastrebarskog, Gornjoj rijeci kod Križevaca i Lobogradi i da je u njima prema nepotpunim istraživanjima stradalo 42.791 srpsko dijete, 5.737 romske i 3.710 židovske djece”, glasi jedan od usvojenih zaključaka.

Skupština RS zaključila je i “da je zločin genocida u NDH po svojim razmjerama ravan holokaustu koji je nacistička Njemačka izvršila nad Židovima”, te da je “tijekom provođenja genocida veliki broj Srba bio prinuđen da, zarad spasa golog života, promijeni svoj nacionalni i duhovno-povijesni identitet i da se odrekne svoje pravoslavne vjere i pod prisilom i smrtnom prijetnjom prihvati katolicizam”.

Parlament RS očekuje da će međunarodna javnost, posebno države antifašističke koalicije Drugog svjetskog rata, podržati ovu Deklaraciju kako bi ona nakon 70 godina ugledala svjetlost dana.

Usvojeni su i amandmani NDP-a kojima je predviđeno da Deklaracija bude upućena europskim parlamentima, parlamentu Izraela, ruskoj Dumi i američkom Kongresu da je razmotre i usvoje, te amandman SDSK da se formira ad hoc odbor koji će se baviti koordinacijom u vezi sa što skorijom izgradnjom memorijalnog centra u Donjoj Gradini.

Zastupnici iz Koalicije “Domovina” nisu sudjelovali u glasanju o Deklaraciji jer je “dokument jednostran i ne spominje muslimane, Hrvate i druge narode stradale u Drugom svjetskom ratu”, te zbog “nemogućnosti donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici počinjenom 1995. godine”. (Anadolija)