UCRVALA NAM SE DRŽAVICA: Očekuje se novi val mušica, stabilnost Daytonlanda ozbiljno ugrožena?

Najezda stinih mušica koje stvaraju probleme građanima Sarajeva, ali i Tuzle i drugih krajeva prvi su znak klimatskih promjena. Zato, stručnjaci tvrde, ne trebaju nas iznenaditi ovakve najezde insekata, jer ljeto je u BiH stiglo prije vremena, dok je vlažnost zraka još relativno visoka.
Analiza insekata je pokazala da se neće dugo zadržati, jer se ne radi o vrstama koje dugo opstaju. One su biološki kratkog vijeka. Mušice će uništiti prva jača kiša i nevrijeme, tako da zaprašivanje neće biti potrebno. Biolog Rifat Škrijelj, dekan sarajevskog Prirodno – matematičkog fakulteta kazao je za “Avaz” da pojava mušica u velikom broju nije neobična pojava, jer je u prirodi poznata ovakva pojava zbog toplog vremena.
“Nama je neobično, jer dugo nismo imali ovako enorman topao početak proljeća. Faktički je već došlo ljeto što je pogodovalo insektima”, kazao je Škrijelj. On je dalje napomenuo da smatra da ne bi trebale stvoriti neke veće probleme, osim fizičke nelagode, te da očekuje i nove valove rojeva mušica. S obzirom na naglo zatopljenje ni veća pojava komaraca ne bi trebala iznenaditi građane.
“Kad su u pitanju komarci njima je uglavnom potrebno malo više vlažnosti i njih nije očekivati na suhom vremenu. Međutim, oko močvarnih i vlažnih područja moguća je pojava komaraca, jer i one imaju biloški ritam i bude se”, kaže Škrijelj.
Dok se Bosanci bore s mušicama i komarcima, Hercegovci strahuju od najezde zmija. Tijekom proteklih dana veći broj gmizavaca viđen je u Hercegovini, a stariji stanovnici Mostara, Stoca, Blagaja, Trebinja kazuju da se ne sjećaju da su ih vidjeli u ovolikom broju na proljeće.
Sada je već evidentno da su klimatske promjene nastupile i u našim krajevima. Ovo je doba kada se zmije okupljaju i pare. Bude se, a zima nije bila jaka, pa je moguće njihovo jače prisustvo. Činjenica je da zmije poslije zimskog sna imaju mnogo jači otrov jer se tijekom zime on koncentrira, te su ugrizi mnogo opasniji nego kasnije”, pojašnjava Škrijelj.
Uz pojačan oprez prilikom šetnje prirodom zmije ne bi trebale praviti veće probleme, potcrtava Škrijelj, te je napomenuo da se ne može utjecati na prirodne procese. Kako saznaje ‘Avaz’, za razliku od prošle godine, bolnice i zdravstveni centri nabavali se dovoljne količine seruma protiv zmijskog ugriza. Veće količine tražit će se u Hercegovini s obzirom da je tamo rasprostranjena jedan od najotrovinijih zmija poskok.