Published On: Sub, srp 11th, 2015

U Zagrebu otvorena potresna izložba fotografija iz Srebrenice

DOSAD neizložene fotografije britanskoga fotografa Tima Lovelessa, koji je s istražiteljskim timom Haaškoga suda fotografirao iskapanje masovnih grobnica oko Srebrenice dok su prikupljali dokaze za suđenja na Haaškom sudu, mogu se vidjeti na izložbi koja je u petak navečer otvorena u Galeriji Klovićevi dvori.
Svjedočanstva vremena
Izložba je otvorena uoči 11. srpnja “Dana sjećanja na genocid u Srebrenici” koji je Europski parlament proglasio u siječnju 2009. godine, a u povodu 20. obljetnice genocida u Srebrenici koji se dogodio između 13. i 19. srpnja 1995. godine, kad su 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubili pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne formacije Škorpioni.
Izložba je zajednički projekt Galerije Klovićevi dvori, SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu Pula i Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Njome se prvi put javnosti predstavljaju Lovelessove potresne crno-bijele fotografije koje je snimio 1999. i 2000. godine, a prikazuju tijela žrtava onako kako su zatečena u masovnim grobnicama.
U sklopu izložbe predstavljen je i dio postava SENSE – Dokumentacijskog centra Srebrenica (Memorijalni centar Srebrenica Potočari), te dio bogate audiovizualne dokumentacije koju je za vrijeme više od dva desetljeća rada Haaškog suda prikupila novinska agencija SENSE, u kojoj su i snimke iz srpnja 1995. godine prikazane u haaškim sudnicama, fotografije mjesta zločina i zračne snimke, vojni dokumenti postrojbi koje su sudjelovale u napadu na Srebrenicu. Za trajanja izložbe bit će prikazani i audiovizualni materijali u četiri od osam segmenata, od koliko se sastoji prezentacija u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice.
Masovni zločin i vizualizacija
Izložba je dio ciklusa “Snapshot/Brzo okidanje” u Galeriji Klovićevi dvori koji je pokrenula nedavno preminula ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin, a nastavak je njezina projekta koji je vodila za vrijeme rata “Oči istine”, u sklopu kojega je fotografirana razrušena baština.
Lovelessove fotografije, smatra fotografkinja Sandra Vitaljić, pomažu da masovni zločin dobije svoju vizualizaciju, omogućuju nam da shvatimo i prihvatimo ono što se dogodilo, posebice zato što je teško shvatljivo da se usred Europe potkraj 20. stoljeća mogao dogoditi takav masovni zločin bez reporterskih kamera.
Neposredno po otvorenju, priređen je i razgovor o izložbi u kojemu su sudjelovali autor izložbe i urednik novinske agencije SENSE Mirko Klarin, voditeljica Documente Vesna Teršelič, Documenta i fotograf Tim Loveless.
I svjedočanstvo i umjetnički artefakt
Loveless je ukazao na potrebu da se fotografije prepoznaju i kao svjedočanstvo o stravičnom zločinu te kao umjetnički artefakt, a Klarin je objasnio da je Pula odabrana kao sjedište Centra za tranzicijsku pravdu jer, rekao je, “nije bila u žarištu nacionalističkih sukoba na ovome području 90-tih godina prošloga stoljeća”.
Tim Loveless rođen je 1966. u Sussexu, studirao je fotografiju na Sveučilištu Kingston, a osim u BiH i drugim područjima bivše Jugoslavije, dokumentirao je forenzičke istrage i u Iraku. Dio njegovih radova korišten je kao dokazni materijal na suđenjima za ratne zločine. Od 1999. godine radi kao slobodni novinar na području Bliskog istoka i Europe, a sada živi i radi u Aleksandriji u Egiptu.
Izložba će biti otvorena do 26. srpnja, a Teršelič je pozvala nazočne da ju još jednom pogledaju i da o izložbi izvijeste što širi krug ljudi.

14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare