Da je kojim slučajem postojao telefon prije 272 godine, u njegovom imeniku za Sarajevo nalazila bi se prezimena poput Simunovich, Jukich, Bagarich, Espo, Struko, Vidovich, Vareska… Naime, ovo su imena katolika Hrvata iz 1974. po popisu sarajevske župe, a koji su živjeli u naselju koje se zvalo Latinluk. Latinluk je bio naziv ‘mahale’ (gradske četvrti) u starom Sarajevu u kojoj su živjeli katolici. U njoj su dubrovački trgovci imali svoju koloniju, a i ostali stanovnici ove mahale bili su velikim dijelom katolici koji su tu imali i svoju crkvu. Uspomena na ovu mahalu sačuvana je do novijeg vremena u nazivu Latinske ćuprije, no još uvijek poneki stari Sarajlija će ovu četvrt grada nazvati Latinlukom.
Latinluk i Hrvatin
Naime, Vrhbosna ili Sarajevo oduvijek je bio velik „zalogaj“ za povjesničare, jer Vrhbosna nije samo ime nadbiskupije, nego povijesni zemljopisno -političko ekonomski naziv za cijeli kraj koji je u okviru spomenute oblasti i kasnije kroz stoljeća u različitim povijesnim razdobljima uvijek uspijevao sačuvati poneku svoju političku, upravnu i crkvenu cjelinu. Ako se još malo vratimo u povijest, ne smije se zaboraviti ni da se jedan gradski dio Sarajeva i danas naziva Hrvatin. Prema istraživanjima koje je objavio fra Andrija Nikić, u Hrvatinu je, prema popisu iz 1910., živjelo 1627 katolika, te 12 grkokatolika, dok danas u Hrvatinu živi jedna ili dvije hrvatske obitelji. Vraćajući se na prezimena s početka teksta razvidno je da su se neka i danas zadržala, te da se ona koja su se završavala na “ich” izgovaraju s “ić”. Tako prezimena iz Latinluka Jukich, Bagarich, danas se pišu i izgovaraju Bagarić i Jukić.
Korijeni u BiH
No, prema nabrojanim prezimenima jasno je kako nema obitelji iz tog vremena koje su se prezivale Bošnjak ili Hrvat. Ni u ostalim sarajevskim naseljima od prije 272 godine, prema popisu kojim je raspolagala Sarajevska župa, nema spomenutih prezimena Bošnjak i Hrvat. Međutim, u današnjem telefonskom imeniku sarajevskog telekoma to više nije tako. Pod prezimenima Bošnjak i Hrvat upisano je 149 osoba. No, u cijeloj priči o prezimenima zanimljivo je to što su, primjerice, 95 osoba s prezimenom Bošnjak većinom svi Hrvati, dok ih je samo 10 Bošnjaka. Zbog svojih prezimena često se nađu u šaljivim zgodama, posebno kada na nekom šalteru kažu svoje prezime, a nakon toga i ime, tada službena osoba s čuđenjem bilježi podatke osobe. S druge strane, sve osobe s prezimenom Hrvat u telefonskom imeniku, a njih je 44, su redom bošnjačke nacionalnosti. Većina prezimena Bošnjak imaju svoj korijen u Hercegovini, dok prezime Hrvat ima svoje korijene u Bosni. Inače su neka prezimena kod Bošnjaka izvedena iz rijeci Hrvat, i vrlo su česta. Tako su npr. Hrvo, Hrvat, Hrvacic, Hrvatovic, Hrvatinovic itd., većinom Bošnjaci.