Iran je upozorio vladu iračkog Kurdistana o mogućim posljedicama referenduma za neovisnost ove iračke autonomne regije. Jučer je tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana Ali Shamhani rekao ”kako će Teheran raskinuti sve sporazume prethodno potpisane s kurdskim vlastima u Erbilu”, Upozorio je Massouda Barzanija kako će biti raskinut i sporazum o zaštiti zajedničke granice i drugi, onaj u području regionalne sigurnosti, prenosi AFP, pozivajući se na iranske medije.
Prema riječima tajnika Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, odvajanje autonomne regije iz Iraka će dovesti do zatvaranja svih graničnih prijelaza s iranske strane na zajedničkoj kopnenoj granici i regijom iračkog Kurdistana.
Osim toga, Shamhani je spomenuo i mogućnost iranske vojne intervencije u iračkom Kurdistanu, ako referendum izazove negativne posljedice po stabilnost na sjeverozapadnim granicama Irana.
”Iako referendum nije pravno obvezujući, bilo koji potez u smislu neovisnosti iračkog Kurdistana može dovesti do odgovarajuće iranske akcije duž svojih granica”, upozorio je iranski dužnosnik.
”Iran će se nakon referenduma pripremiti za dublji prodor u teritorij sjevernog Iraka, kao i na području zajedničke granice”, rekao je Shamhani, govoreći o mogućim prijetnjama u kurdskim područjima Islamske Republike.
Na kraju je tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Irana ponovio je službeni stav Teherana o referendumu iračkih Kurda.
”Iran priznaje samo jednu, cjelovitu i saveznu vladu Iraka”, rekao je Ali Shamhani.
Poruka Teherana dolazi samo nekoliko dana nakon što je Ankara poručila da će Erbil, ako održi referendum, ”morati platiti i cijenu za svoju odluku”.
Dr. Mohammed M.A. Ahmed, bivši dužnosnik Ujedinjenih naroda i osnivač ”Zaklade Ahmed za kurdske studije”, drži kako ni Turska ni Iran nemaju moralno pravo određivati sudbinu Kurdima
”Ni Turska ni Iran nemaju moralno pravo kazati Kurdima da nemaju pravo na vlastitu državu. Na rukama obje vlade je krv tisuće nevinih iračkih i sirijskih civila ubijenih tijekom posljednjih nekoliko godina civilnog i sektaškog sukoba. Turska je držala zatvorene oči pred tisućama pobunjenika koji su preko njenih granica prebacivali robu, oružje i streljivo u Siriju i Irak, sve dok na koncu u kampanji ”Štit Eufrata” nije napala sjevernu Siriju. Otvoreno je stala na stranu sunitskih arapskih i turkomanskih pobunjenika protiv pristaša Bashara Al-Assada i sirijskih Kurda. Što se tiče Irana, njezina Revolucionarna garda, koje predvodi Qassem Suleimani, prelazi iračke granice od 2003. godine kako bi pomogli svojoj šiitskoj braći protiv sunita i Islamske države u Iraku. Iranska revolucionarna garda se kroz Irak proširila do Sirije, kako bi podržala šiitsku manjinsku vladu Bashara Al-Assada u Damasku”, piše Dr. Mohammed M.A. Ahmed.
Bez obzira na ogorčenje iračkih Kurda, stav Turske i Teherana se neće promijeniti. Čak su i SAD pokušale odgoditi održavanje referenduma, ali su u Erbilu obili bilo kakvu alternativu datumu održavanja.
Kurdski vodstvo je odbilo američki alternativni prijedlog o referendumu, jer ”nema potrebna jamstva koja bi ljude Kurdistana uvjerila da odgode glasovanje”, priopćilo je jučer Visoko vijeće za referendum, koje je predvodio Massoud Barzani.
Iako je pohvalio Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Ujedinjene narode što su ponudili alternativu, rekao je kako ona ne ispunjava njihove zahtjeve.
”Proces referenduma će se nastaviti, jer predstavljeni prijedlozi do sada ne uključuju potrebna jamstva koja bi mogla zadovoljiti i uvjeriti naše ljude”, glasi izjava.
Barzani je dodao kako će se razgovori s međunarodnom zajednicom nastaviti ”u konstruktivnom i odgovornom duhu” kako bi se ostvarilo pravo ljudi da državnost.
”Da bi ostvarili pravo na samoodređenje za naš narod, mi ćemo nastaviti proces razgovora i dijaloga sa svim stranama međunarodne zajednice”, dodaje se u priopćenju.