Published On: Thu, Aug 20th, 2015

U SARAJEVO IH SE VRATILO SAMO 50: Do kalifata lete za 100 eura!

Prema podacima iz trogodišnjeg istraživanja “Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca”, sarajevskog profesora Vlade Azinovića i islamskog teologa i publiciste Muhameda Jusića, najmanje 210 ljudi iz BiH otišlo je od 2012. do kraja 2014. na ratišta u Siriji i Iraku, a do sad ih se vratilo 51.
Prema njihovu istraživanju utvrđeno je da su državljani BiH do Sirije najčešće putovali zrakoplovom. Oko 60 posto muškaraca i 20 posto žena, redovnim linijama letjelo je iz Sarajeva za Istanbul odakle su nastavljali unutrašnjim linijama turskih aviokompanija, obično do gradova neposredno uz granicu sa Sirijom, najčešće do Gaziantepa, pa dalje kopnom do Killisa i Azaza. Druga najčešće korištena ruta vodila je avionom od Istanbula do Hataya te kopnom do Reyhanlija i graničnog prijelaza Bab al-Hawa te dalje do Alepa u Siriji.
Poginulo ih je 26
Takav put avionom prilično je jeftin, a karta od Sarajeva preko Istanbula do Gaziantepa ili Hataya do srca kalifata stajala je samo 100 eura, što nikome nije bilo teško platiti. Istraživanjem je utvrđeno da je s roditeljima u Siriju odvedeno najmanje 25-ero djece u dobi od pet mjeseci do 17 godina. Najmanje još dvoje djece rođeno je u Siriji tijekom ili nakon 2013. godine, ali se može pretpostaviti da je taj broj sada puno veći.
Uvidom u dostupne izvore bilo je moguće zaključiti kako su se u nekoliko slučajeva još uvijek maloljetni mladići uključivali u borbene formacije kao ratnici, dok su maloljetne djevojke udavane, najčešće za muškarce iz tamošnjeg bh. kontingenta boraca. Na temelju osobnih svjedočenja na društvenim mrežama i uvida u dio zapisnika s policijskih saslušanja moguće je zaključiti da je jedan dio tih osoba jednostavno želio živjeti u skladu sa svojim identitetskim i vrijednosnim određenjima i da je u Siriju i Irak došao kao u svoje novo, poželjno i buduće prebivalište. Često i s vlastitom obitelji. Jasno je također da ih je dio bio angažiran i u borbenim formacijama. Nije moguće utvrditi koliko su te formacije zaista bile aktivno uključene u borbe, ali nema sumnje da su neki državljani BiH obavljali i vojničke dužnosti. Međutim, za one koji su dolazili u Siriju tijekom prve dvije godine rata vojni angažman donio je niz razočaranja, jer kada su odlazili, bili su uvjereni da će ratovati za pravu stvar. Međutim, ubrzo su vidjeli da je to sve lažna demagogija i da i među njima vlada nepotizam i korupcija i da to nije nikakav rat za vjeru, već za privatne interese bandita.
Studija je utvrdila da je 26 državljana Bosne i Hercegovine, 25 muškaraca i jedna žena, do sada poginulo u Siriji i Iraku. U odnosu na procjenu ICSR-a o smrtno stradalim stranim borcima u Siriji i Iraku od 5 do 10 posto, smrtnost među bosanskohercegovačkim državljanima, koja iznosi 16 posto, znatno je veća. Istaknuto je da je pet osoba poginulo tijekom 2013. godine, dok je 21 osoba, od kojih 20 muškaraca i jedna žena, poginula u 2014. godini, većinom u prvim mjesecima u unutarfrakcijskim borbama između Fronte al-Nusra i ISIL-a, te nešto kasnije u zračnim udarima koalicijskih snaga na položaje ISIL-a i u sukobima s kurdskim snagama.